Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Budući da se većina novih naraštaja hrvatske zajednice s jezikom svojih predaka prvi put susreće u dječjem vrtiću, djelovanje ustanova posebno je važno radi očuvanja i njegovanja hrvatskoga jezika. Jedna je od takvih predškolskih ustanova u Pomurju Hrvatski dječji vrtić u Keresturu, koji pod vodstvom Erike Németh pokušava mnogo učiniti u tom pogledu: radi se na tome da djeca koja pohađaju ustanovu dobiju temelje za daljnje učenje hrvatskoga jezika te da se upoznaju s hrvatskim tradicijama i običajima. Djelatnici i roditelji malih polaznika raduju se tomu što je i vodstvo naselja prepoznalo važnost ustanove i koncem prošle godine započelo radove na obnovi zgrade. U sklopu obnove razvijat će energetsku učinkovitost te obnoviti i interijer zgrade.
Djelovanje hrvatskih narodnosnih odgojno-obrazovnih ustanova posebno je važno za očuvanje i njegovanje hrvatskoga jezika i kulture, posebno u doba kad se u obitelji sve manje govori hrvatski jezik. To potvrđuju i podatci iz posljednjeg popisa stanovništva. Budući da u pomurske dječje vrtiće stižu djeca s minimalnim ili nikakvim znanjem hrvatskoga jezika, odgojiteljice ih postupno trebaju uvesti u novi jezik. Za njih je hrvatski jezik zapravo ini (strani) jezik i djelatnici ustanove tijekom poučavanja to svakako uzimaju u obzir. Zadatak hrvatskog dječjeg vrtića zapravo je stvoriti pozitivan odnos prema kulturi i jeziku, zatim djecu (u skladu s njihovom dobi) upoznati s pjesmicama, brojalicama, igrama, običajima i tradicijama hrvatske zajednice te ih naučiti osnove komunikacije na hrvatskom jeziku. Idealno je kad u hrvatskom dječjem vrtiću sve odgojiteljice govore hrvatski jezik, a upravo je tako u keresturskom dječjem vrtiću. Tri odgojiteljice koje ondje rade imaju završenu hrvatsku visoku školu za odgojiteljice. Kerestursku ustanovu trenutačno pohađa 31 dijete, a polaznici su podijeljeni u dvije skupine i upravo zbog toga ima dovoljno vremena za provođenje raznih programa povezanih s hrvatskom kulturom, običajima i tradicijama. Odgojiteljice mališane redovito odvode u Hrvatsku zavičajnu i spomen-kuću, gdje se upoznaju sa starim namještajem, odjevnim predmetima, starim igračkama, a ponekad im netko od članova kulturnog društva predstavlja stare igre ili poljoprivredne radove – npr. kako se lušči kukuruz, kako su nekad izrađivali igračke i sl. Djelovanje dječjeg vrtića materijalno pomaže i mjesna hrvatska samouprava: prošle godine potpomogla je kupnjom hrvatske narodne nošnje, a ako im trebaju neka pomagala za odgoj, samouprava je uvijek velikodušna.
Beta
