Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”

Školstvo

Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom Miroslava Krleže u odgojno-obrazovnoj godini 2024./2025.

14 10 2024
Školstvo

Kako je odgojno-obrazovna godina 2024./2025. započela u Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i učeničkom domu Miroslava Krleže u Pečuhu, upitali smo ravnateljicu institucije Janju Živković-Mandić.

Ukupno 340 učenika i 79 polaznika vrtića sudjeluje u odgoju i obrazovanju. Ako pitamo ravnateljicu, reći će kako nisu zadovoljni brojem djece – on se smanjio u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu. Objašnjava se to i demografskim pokazateljima jer se broj djece smanjio i u drugim školama i vrtićima u gradu Pečuhu.

 

I ove su godine pokrenuli dva prva razreda iako im broj ne dosiže 30 učenika (kako stoji u osnivačkom dokumentu škole), ali i u 1. a i u 1. b imaju učenike s posebnim potrebama, pa je tako tzv. računati broj djece dostigao brojku od 30. Djeca koja pohađaju vrtić u instituciji uglavnom se upisuju u prvi razred osnovne škole, tek nekolicina polaznika vrtića (jedno do dvoje) upisuje prvi razred u nekoj od mađarskih škola u gradu. U osnovnoj školi radi se u cjelodnevnom boravku. O najmlađima u nižim razredima brinu se u prvom redu njihove razrednice i popodnevne učiteljice. Razrednica je 1. a razreda, koji broji 13 učenika, Jadranka Gergić, a njezin je popodnevni par Marietta Veres. Razrednica je 1. b razreda, koji broji 14 učenika, Szilvia Molnár, a uz nju popodne radi Árva Biró. One su upravo zbog djece s posebnim potrebama dobile i zajedničku pedagošku asistenticu koja im pomaže u radu – Leonoru Ždral. U osnovnoj školi radi se u paralelnim razredima (a i b), osim u šestom i sedmom razredu. U nultom, pripravnom gimnazijskom razredu (9. n) ove školske godine imaju tek pet učenika, a nisu zadovoljni ni brojem djece u 9. razredu (gimnazija), kojih ima 20. U 10. razredu imaju 18, u 11. razredu 22, a u 12. maturalnom razredu 19 učenika.

U sadašnjem 8. a razredu 12 je učenika, a u 8. b razredu 18 učenika. U 7. su razredu 24 učenika, u 6. razredu 23 učenika, u 5. a 23 učenika, u 5. b 22 učenika, u 4. a 16 učenika, u 4. b 18 učenika, u 3. a 16 učenika, u 3. b 16 učenika, u 2. a 15 učenika, u 2. b 12 učenika. Trenutačno školu pohađa 20 učenika s posebnim potrebama. U učeničkom domu stanuje 49 učenika i studenata, od toga 25 vanjskih stanara i 24 vlastita učenika ustanove.

Tijekom godina morali su spajati više razrede jer je broj učenika pao ispod broja 30. Tako su prošle i pretprošle godine spojili dva peta i dva šesta razreda. Uočili su kako se roditelji i učenici uplaše prijelaza u više razrede, misle kako će biti jako teško svladati predmetno gradivo na hrvatskom jeziku, iako su znali da se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Ima i opravdanih razloga kad ispisuju dijete i upisuju ga u mađarsku školu ako ono doživljava brojne neuspjehe u učenju. Ako je djetetu dvojezična škola opterećenje, to je opravdana potreba.

Vodstvo škole voli reći kako u nižim razredima ima jednojezičnu, a u višim i gimnazijskim razredima dvojezičnu nastavu. Kako kazuje ravnateljica, u nižim razredima svi se predmeti osim Mađarskog jezika i književnosti izvode na hrvatskom jeziku, a u višim i gimnazijskim razredima prema pedagoškom je programu na hrvatskom jeziku nastava Hrvatskog jezika i književnosti, Hrvatskog narodopisa, Geografije, Povijesti, a uz to i predmeta koji se temelje na sposobnostima, a to su glazbeni, tjelesni i likovni odgoj te instrumentalna glazba. Kako reče ravnateljica, na svu sreću imaju kadrove koji mogu izvodi nastavu iz tih predmeta na hrvatskom jeziku. Osim mađarskog jezika i književnosti te prirodoslovnih predmeta sva se nastava izvodi na hrvatskom jeziku.

Teškom mukom ove su godine uspjeli pokrenuti 9. n razred. Iako je bilo čak 14 prijavljenih učenika i dugo nije bilo tolikog interesa, na samom je kraju taj broj pao na svega pet učenika te su ipak s dozvolom održavatelja pokrenuli i nulti gimnazijski razred. Po riječima ravnateljice jasno je kako trebaju raditi na promidžbi nultog gimnazijskog razreda i cijele gimnazije. Najviše ih muči činjenica kako iz godine u godinu sve manji broj njihovih osmaša ne nastavlja školovanje u njihovoj gimnaziji. Mnogi odlaze u gimnazije gdje se u povišenoj satnici predaju prirodoslovni predmeti, informatika ili strani jezici. Stoga razmišljaju kako bi zadržali svoje osmaše u gimnaziji, ako bude mogućnosti za to, povećati satnicu tih predmeta.

U ustanovi su zaposlena 52 pedagoga. Ukupan je broj djelatnika 88. Na konstitutivnoj sjednici razmotrili su rezultate državnih mjerenja iz prošle godine i zacrtali zadaće za osnovnu školu i gimnaziju. Mjeri se sedam područja, a osnovna škola postigla je rezultat od 93,5 % te gimnazija 84 %. Dobivene su jasne upute na kojim se poljima još može razvijati i jačati.

Branka Pavić Blažetin