Dar Međimurske županije i Pustari

Svečanosti su nazočili predstavnici diplomatskih tijela, dužnosnici mađarskog te hrvatskog političkog i društvenog života, među ostalima izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. Gordana Grlića Radmana dr. Vanda Babić Galić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske Nj. Eksc. dr. Mladen Andrlić, generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu Drago Horvat, počasni konzul Republike Hrvatske u Velikoj Kaniži dr. Atila Kos, Vanja Gavran iz Ureda Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, zastupnik u Mađarskom parlamentu Péter Cseresnyés, župan Međimurske županije Matija Posavec i njegov zamjenik Josip Grivec, zamjenik predsjednika Skupštine Zalske županije Csaba Bene, glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga te gradonačelnici i načelnici naselja s obiju strana Mure.

Na svečanom programu nastupila su djeca iz dječjeg vrtića iz Mlinaraca, Ženski pjevački zbor „Biseri Pustare” te Plesna skupina Hrvatske osnovne škole „Katarina Zrinski” iz Serdahela. Dvojezične ploče blagoslovio je župnik iz Goričana Josip Drvoderić, a svečanosti je nazočio i mjesni župnik István Marton.

Međimurska županija i pomurski Hrvati već desetljećima surađuju. Ostvarili su brojne zajedničke projekte uz potporu Europske unije. Uz to pomurska hrvatska zajednica uživa i u podršci Međimurske županije u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Zahvaljujući toj podršci već se u petom hrvatskom naselju postavljaju dvojezične ploče koje donira Međimurska županija u znak dugogodišnje prekogranične suradnje i njegovanja hrvatskog jezika i kulture u Pomurju.

Dvojezične ploče koje je donirala Međimurska županija i ovaj su put, kao i prijašnjih godina, postavljene u povodu obilježavanja Dana državnosti RH. Svečanost je započela intoniranjem hrvatske i mađarske himne u seoskom domu u Pustari, gdje je uzvanike pozdravio načelnik Ladislav Prekšen. U svojem pozdravnom govoru istaknuo je koliko jednoj maloj hrvatskoj zajednici znači podrška matične domovine u očuvanju jezika i kulture predaka. Spomenuo je i gubljenje hrvatskog jezika u krugu mladih i upravo je zbog toga vrlo važna bilo kakva pozornost, pomoć od matične domovine. Ladislav Prekšen kao predsjednik EGTS-a Regija Mura spomenuo je izvrsnu prekograničnu suradnju, prijateljske poslovne i društvene odnose pomurskih i međimurskih naselja te je rekao da vjeruje kako će se takvi odnosi nastaviti i jačati u budućnosti.

Zastupnik u Mađarskom parlamentu Péter Cseresnyés posebno je istaknuo da svečanost koja se održava u Pustari s uglednim gostima znači da su Hrvati u Mađarskoj važni svojoj matičnoj državi, a s druge strane da hrvatska narodnosna zajednica želi očuvati svoj identitet, što je u današnje vrijeme globalizacije iznimno važno. Zamjenik predsjednika Skupštine Zalske županije Csaba Bene posebno je naglasio vrijednost i mogućnost poznavanja dvaju jezika i dviju kultura, čime raspolažu mještani hrvatskih pomurskih naselja. Župan Međimurske županije Matija Posavec na svečanosti obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske ujedno se prisjetio i Dana državnosti Mađarske i svetog Stjepana, čije se moći čuvaju i u Zagrebu i u Dubrovniku. On je imao velik utjecaj na zajedničku povijest obaju naroda.

„U Hrvatskoj je jedno od najvažnijih obilježja identiteta jezik i taj jezik moramo čuvati, pogotovo u mjestima gdje žive naši ljudi, naša manjina. Zato je Međimurska županija pomogla u postavljanju dvojezičnih ploča kako bi i ovdašnji Hrvati štitili sebe kao narod, kako bi poštovali kulturu jedne i druge države”, rekao je župan Posavec te dodao da će Međimurska županija i u budućnosti pomagati hrvatskoj pomurskoj zajednici u njegovanju hrvatske kulture i jezika. Zahvalio je počasnom konzulu Kosu i veleposlaniku Andrliću na tome što se snažno zalažu za most Kerestur – Kotoriba na Muri, koji je dio programa Interreg. „Te ploče nisu samo komad metala, nego nešto više od toga. Te će ploče ovdje ostati i svjedočiti o tome da ovdje živi hrvatska nacionalna manjina”, rekao je počasni konzul Kos te dodao kako je dužnost hrvatske zajednice njegovati ono što je naslijedila od svojih predaka. Treba posebno raditi na tome da se očuva hrvatski jezik, u čemu će i on pomoći, a vjeruje da će u tim nastojanjima nadalje uz pomursku zajednicu biti i Međimurska županija kao i matična domovina. „Današnja proslava potvrđuje visoku europsku orijentaciju Mađarske i Hrvatske. Riječ je o pridržavanju načela supsidijarnosti: surađuju hrvatska i mađarska država, Međimurska i Zalska županija, gradovi Čakovec i Kaniža, a i hrvatska mjesta s jedne i druge strane. To je važna simbolika jer se takvi dobrosusjedski odnosi ne nalaze svagdje. Naravno, obje zemlje imaju svoje izazove, ali i oni se mogu riješiti zajedničkim snagama”, rekao je veleposlanik na svečanosti. Izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova RH dr. Vanda Babić Galić nazočila je na svim ovogodišnjim proslavama Dana državnosti Republike Hrvatske u Mađarskoj.

U svojem govoru naglasila je da sva doga đanja na kojima je nazočila govore o snažnim i dobrim odnosima koji jačaju, osnažuju hrvatski identitet i daju novi polet hrvatskoj zajednici na svim razinama. „Sama činjenica da sam u svojstvu izaslanice nazočila svim proslavama od Pečuha, do Budimpešte i Pustare govori o tome koliko je ministru važan odnos prema hrvatskoj manjini te i dalje nastavlja skrbiti o Hrvatima u Mađarskoj, samo s neke druge razine. Rekla bih da se Vlada Republike Hrvatske već u trećem mandatu brine o hrvatskoj manjini od Boke kotorske do Mađarske i pazi na nju na razne načine.

Jedna je od lijepih i kontinuiranih činjenica poveznica upravo Zalske i Međimurske županije, koja rezultira ostvarenim projektima kao što su i dvojezične ploče, ali očekujemo i izgradnju mosta na Muri. Kad smo kod ploča, one nisu samo dvojezične, one su izraz poštovanja prema identitetu Hrvata, prema hrvatskoj manjinskoj zajednici u Mađarskoj. One su izraz odnosa mađarske države prema hrvatskoj manjini. Hrvati kao manjina uvijek su kao lakmusov papir, na njima se najbolje vidi kako se vladajuća struktura bilo koje države u kojoj hrvatska manjina živi odnosi prema tomu. To je i nama mjerilo za to kako ćemo graditi odnose s državom koja se brine ili ne brine, skrbi ili ne skrbi o našim Hrvatima. Hrvatska nacionalna manjina u Mađarskoj jedna je od najbolje organiziranih manjina i upravo je na njoj odgovornost da se usustavi s drugim hrvatskim manjinama od Boke kotorske preko Srbije kako bi se povezali, upoznali, dopunili, ojačali. Hrvatska manjina trebala bi se otvoriti u konačnici i prema domovinskoj Hrvatskoj, a domovinski Hrvati moraju znati koju vrijednost, težinu, identitet i kulturu nosi autohtona hrvatska manjina jednako kao i iseljenička zajednica. Ako uklopimo iseljeničku, autohtonu i domovinsku Hrvatsku, onda smo dobili gotovo 10 milijuna Hrvata od kojih svatko na svoj način ljubi i skrbi o Hrvatskoj, a pod dirigentskom palicom premijera i Vlade RH doista će to biti jedna sjajna simfonija”, rekla je za naš tjednik izaslanica Vanda Babić Galić. Nakon prigodnih govora djeca iz dječjeg vrtića i plesačice KUD-a „Pustarski biseri” predstavili su dio pomurske glazbene i folklorne baštine, a učenici Hrvatske osnovne škole „Katarina Zrinski” predstavili su se plesovima bunjevačkih Hrvata. Na kraju programa dvojezične ploče blagoslovio je župnik Župe sv. Leonarda u Goričanu Josip Drvoderić te su visoki dužnosnici otkrili postavljene ploče na križanju Ulice Lajoša Kossutha i Endrea Adyja.

Beta