XXXV. godina, 41. broj - 9. listopada 2025.

SAŽETAK – Hrvatski glasnik, 9. listopada 2025. - 41. broj

U uvodniku se govori o tome kako Hrvati izvan matične zemlje žive u različitim kulturnim okruženjima te se naglašava važnost očuvanja identiteta, jezika i tradicije. Ističe se i tema umjetne inteligencije u novinarstvu, uz upozorenje da AI nikada ne može zamijeniti odgovornost, kritičnost i etiku profesionalnog novinara.

U aktualnostima je objavljeno da je Andor Végh, poznati graditelj glazbala, glazbenik i profesor s Filozofskog fakulteta u Pečuhu, odlikovan Viteškim križem Reda zasluga Mađarske. Opisuje se njegov rad na očuvanju tradicijskih instrumenata (gajde, dude, dvojnice) te njegovo dugogodišnje djelovanje u hrvatskoj zajednici.

U rubrici školstva opisano je svečano otvaranje školske godine u školi Miroslava Krleže u Pečuhu, gdje su uvedena dva prva razreda i nulti razred te istaknuta važnost škole u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta. U Petrovu Selu je također započela nova školska godina u dvojezičnoj narodnosnoj školi, uz naglasak na malu, ali čvrsto povezanu školsku zajednicu i ulogu nastave hrvatskog jezika.

Slijedi izvještaj o folklornom kampu KUD-a Tanac u Santovu, gdje su plesači uvježbavali šokačke plesove, makedonske koreografije i tradicionalne plesove iz Bačke, uz pomoć lokalnih glazbenika i nastavnika tradicijske glazbe. Naglašava se trajna povezanost KUD-a Tanac sa santovačkim šokačkim govorom i nošnjom.

U Katolju je priređen Narodnosni dan s pečenjem gibanica, kulturnim programom i suradnjom hrvatske, njemačke i mađarske zajednice. Spominju se i događaji poput „Pudarine” u Gajiću, gostovanja zbora Don Kosaken u Čembi te Državne kulturne turneje u Kukinju i Petrovu Selu.

U folkornoj rubrici predstavljena je manifestacija „Narodnosne svadbe” u Mohaču, jedinstveni prikaz svadbenih običaja mađarske, njemačke, srpske i hrvatske zajednice. KUD „Mohač” izveo je novu koreografiju santovačkog šokačkog svatovca, a program je završio zajedničkim pjevanjem pjesme „Vesela je Šokadija”.

Festival u Sumartonu donosi spoj vina, zlevanke i tambure, predstavljajući pomursku gastronomiju i tamburašku tradiciju. Posjetitelji su kušali kelemperčice, zlevanku i lokalna vina, a program su ispunili brojni tamburaški sastavi i folklorne skupine.

U Kukinju je održano XXXI. Bošnjačko sijelo, s natjecanjem u pecanju, malom nogometu, kuhanju sarme i bogatim kulturnim programom u kojem su sudjelovali KUD Ladislav Matušek, orkestar Planina i zborovi iz Baranje. Sarma, pripremljena po bošnjačko-hrvatskoj tradiciji, naglašena je kao posebno mjesto zajedničkog identiteta.

Prikazan je i Dan sela i Hrvatski dan u Potonji, s misom, kulturnim programom i nogometnim turnirom, te Hrvatski dan u Dombolu, gdje mala hrvatska zajednica njeguje identitet kroz folklor i tamburašku glazbu.

U Koljnofu je održan plesački i tamburaški tabor, s više od pedeset sudionika iz Mađarske i Austrije, gdje su djeca i mladi učili plesati i svirati prema tradiciji gradišćanskih Hrvata.

Na kraju je opisan Festival gibanice u Serdahelu, gdje se gibanica predstavlja kao važan dio serdahelskog identiteta. Domaćice su demonstrirale pripremu tradicionalne gibanice, a nagrađena je i lokalna zdravstvena djelatnica kao Počasna građanka Serdahela.