Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”

PDF

XXXV. godina, 40. broj - 2. listopada 2025.

02 10 2025
PDF
XXXV. godina, 40. broj - 2. listopada 2025.

Hrvatski glasnik, 2. listopada 2025. - 40. broj

Objavljeno je XVIII. Državno hodočašće Hrvata u Mađarskoj u Koljnofu, gdje su se okupili vjernici iz Baranje, Bačke, Zale, Podravine, Budimpešte i gradišćanskih sela. Misno slavlje predvodio je velečasni Ivan Karall, a u glazbenom dijelu sudjelovali su koljnofski tamburaši i pjevači te brojni uzvanici iz hrvatskih institucija. Naglašena je važnost hodočašća za jačanje identiteta i zajedništva hrvatske zajednice.

Istaknuto je i Hodočašće bačkih Hrvata i prijateljskih zajednica u Santovu, gdje se oko 250 vjernika iz Hrvatske, Srbije i Mađarske okupilo na svetištu Vodica. Misno slavlje predvodio je biskup Mirko Štefković, a sudjelovali su hodočasnici iz Petrijevaca, Berega, Monoštora, Udvara, Vršende i brojnih bačkih naselja. Program je završio procesijom u čast Male Gospe i zajedničkim druženjem.

Prikazano je i kružno hodočašće Zaklade Zornica povodom 35 godina časopisa Zornica, uz posjete Salanti, Poganu, Udvaru i Mišljenu. Naglašena je uloga urednice Milice Klaić Tarađija i važnost vjerske periodike u očuvanju jezika, baštine i vjerskog života Hrvata u Pečuškoj biskupiji.

Donosi se i veliki prilog o razvoju hrvatskog školstva u Gradišću, gdje je u Sambotelu otvoren prvi gimnazijski razred u sklopu ustanove „Mate Meršić Miloradić”. Ravnateljica Edita Horvat-Pauković ističe da je to povijesni iskorak te da u školi danas uči 145 učenika, uz podršku nastavnika iz Hrvatske i lokalne zajednice.

U Koljnofu je počela nova 147. školska godina u školi Miha Nakovića, uz posebno isticanje dugogodišnjeg rada učiteljice Marianne Németh Pálné. Škola broji 169 učenika i jedinstven je primjer lokalnog upravljanja hrvatskom dvojezičnom školom.

U kulturnom dijelu opisan je nastup Hrvatskog kazališta Pečuh na festivalu Zlatni lav u Umagu s predstavom „Ribe“, koja je dobila pohvale žirija za glumačke izvedbe Maje Lučić i Čarne Kršul, minimalizam režije i snažnu dramaturgiju.

Predstavljen je i Hrvatski jezični kamp Jedinka u organizaciji samouprava Čepela, Ferencvaroša i XVI. okruga, gdje je petnaestero djece kroz radionice, izlete i sportske aktivnosti usvajalo hrvatski jezik i posjećivalo institucije poput Hrvatske turističke zajednice u Budimpešti, muzeje, Tarzan Park i Višegradsku bob-stazu.

U Undi su obilježeni glazbeni jubileji: 15 godina ŽVS-a Biseri i 40 godina tamburaša Veselih Gradišćanaca. Opisana je povijest tamburaške tradicije u selu, počevši od graditelja instrumenata Franje Krizmanića, te živa aktivnost današnjih tamburaša i pjevačica.

U reportaži iz Baranje prikazana je priča o Hrvatima u Križevcima na Dravi, njihovoj maloj zajednici, povezivanju sa Sopjem preko sporta i druženja, hodočašćima u Voćin i Međugorje te organiziranju ljetnog dječjeg kampa koji čuva hrvatsku tradiciju, jezik i zajednicu.