Koncert „Leteće ruke”

Zoltán Orosz i Kornél Horváth kao duo nastupaju već više dvadeset godina diljem cijelog svijeta, a njihov šarolik repertoar tradicionalne i suvremene glazbe inspiriran je upravo tim putovanjima. Prisutni su stoga mogli čuti latinoameričke, grčke, baske, balkanske te klasične skladbe.

Kad je Zoltán Orosz imao tri godine, njegov otac (koji mu je bio prvi učitelj) primijetio je njegov talent za glazbu. S četiri godine dobio je svoju prvu harmoniku s kojom je već te godine održao koncert. Sa srednjoškolskom diplomom primljen je na Glazbenu akademiju „Béla Bartók” u Budimpešti, gdje je osim harmonike učio svirati orgulje i klavir. Rodom Bunjevac na svakom koncertu, pa tako i na ovom, izveo je bunjevačku pjesmu u čast ocu koji je također harmonikaš. „Jedan od mojih djedova vodio je tamburaški sastav u Osijeku. Ja sam krenuo za tim stopama u svojoj obitelji”, istaknuo je Zoltán Orosz. Kornél Horváth sebe smatra džez-glazbenikom.

Prvi istaknutiji međunarodni uspjeh postigao je 1998. na džez-festivalu u Leipzigu s kvartetom Zoltán Lantos Mirrorworld. Otada je na turnejama u inozemstvu sa stalnim i povremenim sastavima. Od 2000. godine redovito je pozivan da održi prezentacije i radionice na sveučilištima u Mađarskoj, Europi i u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako u mađarskoj tradicionalnoj glazbi nema udaraljki, puno mu veću slobodu daje sviranje balkanske glazbe jer voli improvizaciju.

Kornél Horváth ima više od sto različitih udaraljki koje upotrebljava ovisno o skladbi te kaže: „U povijesti je nakon ljudskog glasa zvuk udaraljki drugi po redu. Nije mi bilo teško nabaviti sve te instrumente na turnejama po cijelom svijetu od Indije, Afrike do Latinske Amerike.”

Obojica glazbenika složili su se da im je nastupiti za Hrvate u Mađarskoj bilo pravo zadovoljstvo te da su bili divna publika. Iako im je čast bila primiti brojne stručne nagrade, ipak smatraju da je publika važnija od stručnih priznanja te da je ona onaj treći koji svojim prisustvom također kreira koncert.

Koncert je organizirala Hrvatska samouprava Starog Budima – Bekašmeđera uoči kraja petogodišnjeg izbornog ciklusa kao oproštajni poklon vjernim posjetiteljima njihovih programa u proteklih pet godina. Predsjednik spomenute samouprave Attila Szoboszlai prigodnim govorom na hrvatskom i mađarskom jeziku pozdravio je prisutne te istaknuo: „Pozvali smo ove glazbenike jer sam želio da Hrvati koji ovdje žive upoznaju najvećeg glazbenog talenta hrvatskog podrijetla koji živi u Mađarskoj, Zoltána Orosza, koji je priznat u cijelome svijetu. On ima bunjevačkohrvatske korijene i dolazi iz Aljmaša (Bácsalmás), kao i ja. Osim svjetske voli svirati i balkansku glazbu.” Attila Szoboszlai obavijestio je da se povlači iz vođenja samouprave sa svojom zamjenicom Klarom Ninčević te predstavio buduće voditelje samouprave: Zoltána Szebenyei-Brindzu, Petera Vojniseka i Čarnu Kršul Kerekes.

Attila Szoboszlai smatra kako je voditi Hrvatsku samoupravu Starog Budima – Bekašmeđera od 2019. do 2024. godine bila izvrsna prilika za ostvarivanje puno ideja i programa, pa tako u okviru predavanja predstaviti povijest, običaje i kulturu hrvatskih subetničkih skupina koje žive u Mađarskoj. Zatim u 2023. godini organizirati stručno putovanje „Tragovima naših predaka” po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje su posjetili samostane, muzeje i spomen-obilježja. Samouprava je predstavila i radove Orsolye Péntek, koja živi u Starom Budimu i ima hrvatsko podrijetlo i koja je spisateljica i likovna umjetnica. Predstavili su na brojnim predavanjima blagdanske običaje Hrvata u Mađarskoj, Uskrs, Duhove, Došašće, Božić, Novu godinu, zatim hrvatsku književnost u Hrvatskoj i Mađarskoj, organizirali su komemorativne šetnje u Starom Budimu posjetivši spomen-ploče pripadnika hrvatskog podrijetla. Počeli su njegovati uspomenu na Flóriána Alberta, jedinog mađarskog nogometaša hrvatskog podrijetla koji je osvojio Zlatnu loptu. 

U lipnju će se u muzeju Stari Budim održati izložba koja će predstaviti Flóriána Alberta. Pripremili su knjigu o ulozi Hrvata u životu Starog Budima u proteklih 150 godina koja uskoro izlazi i na hrvatskom jeziku (nakon mađarskog). Nakon koncerta uslijedilo je druženje uz šampanjac.

Kršul