Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
U organizaciji Hrvatske samouprave Starog Budima – Bekašmeđera proslavljen je Dan žena u Muzeju Kiscelli. Sudionici su imali priliku pogledati hvaljenu izložbu Lili Ország, čiji je jedinstven opus drame i mističnog prizvuka, sklonost duhovnosti i ikonama organizirala kustosica Mária Árvai. Izložena su velika djela poput serije Requiem ili triptiha De Profundis. Uz pomoć 50 slika i 70 grafika, uključujući radove koji su prvi put izloženi, Lili Ország na izložbi „Lutanja” („Bolyongások”) predstavlja jedinstvenu interpretaciju svojeg opusa.
Slikarica tragične sudbine govorila je sedam jezika i zanimalo ju je sve, od kabale do numerologije. Čudan kontrapunkt ovom mračnom, mističnom svijetu lutkarski su i kostimografski dizajni koje je napravila za Kazalište lutaka i koji pokazuju njezinu duhovitu stranu. Lili Ország mađarska je židovska slikarica rođena u Zakarpatju koja je pobjegla iz vlaka koji je vozio u logor smrti 1944. godine, a oca su joj komunisti u Sovjetskom Savezu zatvorili u zatvor kao kulaka, gdje je i umro, dok su članovi njezine obitelji već živjeli u Pešti. Umjetnica je svoj kratki život proživjela u Rákosijevoj pa zatim u Kádárovoj diktaturi, a prvu samostalnu izložbu u Mađarskoj imala je u 40. godini. Radila je kao dizajnerica u Kazalištu lutaka, a svoj studio nije imala. Sve to iskustvo prirodno se pojavljuje u njezinu opusu, od ranih simbolističkih slika do kasnijih pisanih i urbanih slika i Labirinta gdje se pojedinačna sudbina i niz pojedinačnih tragedija proširuju u univerzalnu, približavajući se prošlosti i pitanju tko smo – ne s gledišta sebstva i povijesti nego sa stajališta odnosa kulturotvornog čovjeka i povijesti.
Izložba i katalog kustosice Márie Árvai u Muzeju Kiscelli nastoje slijediti ovaj pristup, adekvatno i temeljito istražujući slojeve njezina opusa, razdvajajući različita razdoblja i pronalazeći odgovore na mnoga pitanja koja su prijašnji istraživači manje nijansirali.
O izložbi koja se može posjetiti do 6. travnja zanimljiv osvrt za „Óbudai Anziksz” napisala je i umjetnica hrvatskih korijena Orsolya Péntek. Njezin osvrt, preveden na hrvatski jezik, pročitan je sudionicima na početku obilaska izložbe. Naravno, nakon izložbe nije izostalo ni cvijeće ni druženje i razgovor uz kolače.
Kršul
