Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Predstavljanje knjige „Budimpešta – skice za portret grada” hrvatskog fotografa Stanka Abadžića u galeriji „ Mai Manó Ház” u Budimpešti održano je 13. rujna 2023. godine.
Stanko Abadžić rođen je u Vukovaru 1952. godine, a fotografijom se počinje baviti već s 15 godina, kad je dobio svoj prvi fotoaparat. Karijeru je započeo kao Vjesnikov fotoreporter. Samostalno je izlagao u 16 europskih zemalja, u Japanu, Argentini i SAD-u. Prva knjiga objavljena mu je u Pragu pod naslovom „U ogledalu života”. Nakon života po brojnim svjetskim metropolama izdaje monografiju „In absentia” te istoimenom izložbom u Mimari označuje povratak u Zagreb i na hrvatsku fotografsku scenu. Njegovo viđenje Budimpešte nalazi se u monografiji „Budimpešta – skice za portret grada”, izdanoj u englesko-mađarskom i hrvatsko-mađarskom izdanju.
Veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić otvorio je događanje prigodnim govorom u kojem je predstavio rad autora Stanka Abadžića. Vukovarski fotograf svjetskog glasa radio je i prije portrete gradova kao što su Pariz, Istanbul, Prag, Zagreb, a na pitanje zašto se ovaj put odlučio za Budimpeštu rekao je: „Volim autentične gradove. Budimpešta je moja stara ljubav. Kako bih je još bolje upoznao, unajmio sam jedan apartman i proveo ovdje dva mjeseca, dao vremena da započne interakcija između mene i grada i tek onda počeo snimati.”
Monografija sadržava 100 crno-bijelih fotografija, a autor obilazi znamenitosti i inspiraciju nalazi na periferiji, fotografira svakodnevicu, najčešće na tržnicama, željezničkim kolodvorima, stvarajući bezvremenske fotografije. Abadžić objašnjava kako je sve teže naći gradove koji nisu izgubili svoju autentičnost, a razlog je za to globalizacija. „Globalizacija uniformira, uništava tkivo gradova, suvremena arhitektura gubi na posebnosti. Ne zanimaju me suvremene zgrade, bez priče, bez patine, na njima se eventualno može uslikati dobra refleksija i ništa drugo.” Književnu večer moderirao je mađarski pjesnik i pisac Endre Kukorelly, koji smatra da dobro umjetničko djelo, pa tako i fotografija, nije dobro onda kad je savršeno, nego kad je svojevrstan autoportret fotografa, kad reflektira njegovo viđenje, a takve su Abadžićeve fotografije. Izlaganje je proteklo uz pomoć prevoditeljice Viktórije Solymosy-Kurunci, a događanju su prisustvovali i izdavač Trezora Ferenc Kiss te dugogodišnji autorov prijatelj i mađarski fotograf Lajos Hauer.
Kršul
