Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Trebaju li nam vijesti kakve zaslužujemo? Što je zapravo konstruktivno novinarstvo? Pitanje se nameće samo od sebe u vremenu u kojemu su lažne vijesti, manipulirane slike i proizvoljni statusi na društvenim mrežama postali svakodnevica, a u kojemu je svaki korisnik ujedno i „novinar”. Paradoksalno, u toj buci često prednjače upravo akteri političkog života. Govoriti o profesionalnom novinarstvu u takvu okruženju ponekad se čini uzaludnim, ako ne i bespredmetnim. Ipak, nada, kako se kaže, umire posljednja.
Upravo s tom idejom nedavno je održana međunarodna konferencija „Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo”, na kojoj se raspravljalo o novinarstvu kao pokretaču pozitivnih društvenih promjena. Riječ je o pristupu koji ne odustaje od temeljnih načela profesionalnog i kvalitetnog novinarstva, ali nastoji ponuditi više od pukog registriranja problema: kontekst, rješenja i odgovornost.
Konstruktivno novinarstvo, međutim, ne može postojati u praznom prostoru. Ono pretpostavlja dostupne, točne i javno objavljene podatke koji mogu postati polazište za ozbiljnu analizu i medijsku obradu. Bez transparentnosti nema ni povjerenja, a bez povjerenja nema ni javnosti.
U tom kontekstu vrijedi spomenuti Europski akt o slobodi medija, kojemu je cilj jačanje novinarske profesije i profesionalnih medija kao jednog od temeljnih alata europskog štita za zaštitu demokracije. Poseban se naglasak stavlja na jačanje otpornosti društva na dezinformacije – problema koji nadilazi medije i zahvaća same temelje demokratskih zajednica.
No tko zapravo snosi odgovornost za oblikovanje javnog medijskog prostora? Kako je na marginama spomenute konferencije istaknula ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, odgovornost je podijeljena: politika oblikuje zakonodavni okvir, ali društvo u cjelini – publika, vlasnici medija, urednici i novinari – sudjeluju u stvaranju medijskog ekosustava. Svatko ima svoju ulogu, a odgovornost novinara i urednika pritom je osobita jer neposredno utječu na sadržaj koji dolazi do javnosti.
Ministrica je pritom naglasila i potrebu jačanja otpornosti na dezinformacije kao instrumenta zaštite profesionalnog novinarstva te niz konkretnih mjera: od borbe protiv tzv. SLAPP tužbi preko financiranja profesionalnog novinarstva do zaštite autorskih prava, koja u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije postaju iznimno važna tema. Posebno je istaknuta i financijska potpora tiskanim medijima i distribuciji tiska jer se upravo tiskani mediji prepoznaju kao važan rezervoar profesionalnog novinarstva.
Ključni stupovi na kojima počiva profesionalno, a time i konstruktivno novinarstvo ostaju neovisnost i sloboda, profesionalni standardi te financijska stabilnost medija. Na malim tržištima to je iznimno teško postići, ali upravo zato i nužno. U protivnom, utrku s društvenim mrežama i morem dezinformacija unaprijed gubimo.
Zato je važno jačati položaj onih koji odgovorno i profesionalno obavljaju novinarski posao, ali i onih koji obrazuju buduće novinare. Jer bez znanja, etike i sustavne potpore nema ni novinarstva kakvo trebamo ni vijesti koje zaslužujemo.
Branka Pavić Blažetin
