Glasnikov tjedan - poplave

Iz ljeta i s dnevnim temperaturama krajem kolovoza višim od 30, negdje i 35 stupnjeva, došli smo do smrzavanja u stanu u drugom tjednu rujna s dnevnim temperaturama od otprilike 10 stupnjeva i kišnim danima. Kiša je zahvatila europski kontinent sredinom rujna i zemlje srednje Europe suočile su se s velikim poplavama. Izlile su se velike rijeke, vodostaj Dunava narastao je uslijed obilnih padalina. Možda će dok pišem ove retke vodeni val već proći Mađarskom. Danas znamo da mađarske vlasti ne žele ništa prepustiti slučaju nakon što je oluja Boris donijela olujne kiše i katastrofalne poplave u dijelove središnje i istočne Europe, pa je tako otvorena brana na sjeverozapadu zemlje kako bi se voda iz rijeke Lajte kanalizirala u rezervoar radi zaštite Mosonmagyaróvára (Starog Grada).

Ministar obrane naredio je upućivanje vojnika na pripreme zaštite od poplava u naseljima Mosonmagyaróvár, Neszmély, Pilismarót i uz rijeku Lajta. Obrambene snage spremne su pružiti odgovarajuću zaštitu s otprilike 17 000 ljudi.

Ministar unutarnjih poslova rekao je kako je vlada ovlastila resor ministarstva unutarnjih poslova da organizira zaštitu od poplava. Prognoze kažu da će vodostaj Dunava i Lajte dosegnuti, a možda čak i premašiti vodostaj iz 2013. godine, kad su Budimpeštu zahvatile nezapamćene poplave. Vodostaj Dunava tad je narastao do 890 centimetara. Premijer je odgodio put i poručio kako je zemlja spremna za obranu od poplava te naveo tri kritične lokacije: Szigetköz, zavoj Dunava i dio uz samu Budimpeštu. Očekuje se kako će vrh vodenog vala biti najveći oko petka-subote, a zbog obilne kiše očekuje se da će se tek polagano povlačiti. Očekuje se da bi vodostaj mogao narasti do 850 centimetara. Zbog obilnih kiša i poplava situacija je kritična u cijeloj srednjoj Europi, a ključno je razdoblje za Mađarsku od 17. rujna, kad je poplavni val ušao u Mađarsku, do 26. rujna, tj. dok val ne prijeđe iz Mađarske u Srbiju.

Snažan ciklonski poremećaj Boris donio je probleme zemljama srednje Europe i prouzročio visok vodostaj Dunava, najdulje rijeke u Europskoj uniji i druge najdulje rijeke na europskom kontinentu nakon Volge. Dok pišem ove retke, u Beču je već napravio kaos, Budimpešta je u pripravnosti, a val će tri dana poslije stići i u Hrvatsku.

Na Dravi i Muri ne očekuju veće probleme od poplave jer su dotoci manji od prognoziranih. Primjerice, dvostruko su manji nego što su to bili u kolovozu prošle godine, što je dobro jer se neće preklopiti s velikim valom Dunava.

Vodeni val putuje Mađarskom otprilike 220 km, trebaju mu otprilike tri dana do Hrvatske, u koju ulazi u Batini. Dunavski val Hrvatskom bi mogao putovati tri dana, a on će polučiti još jedan efekt – usporit će rijeku Dravu i neće „dozvoliti” Dravi da utječe u Dunav jer će se podići vodostaj. Očekuje se kako će nove oborine u Austriji početi topiti snijeg, no to ne bi trebalo dodatno dići vodostaje. Ipak, to će utjecati na intenzitet opadanja vodostaja, koji će biti usporen.

Najgore poplave koje su pogodile središnju Europu u najmanje dva desetljeća ostavile su trag razaranja od Rumunjske do Poljske – s blatom i ruševinama u gradovima, uništenim mostovima, potopljenim automobilima te ostavljajući štete koje će se mjeriti milijardama dolara, piše agencija Reuters.

Branka Pavić Blažetin