Ivan Gugan: „ Kada se govori o nama govori se o jednoj od najorganiziranijih hrvatskih zajednica u svijetu. ”

Intervju

Ivan Gugan: „ Kada se govori o nama govori se o jednoj od najorganiziranijih hrvatskih zajednica u svijetu. ”

Razgovarala: Branka Pavić Blažetin

Sedma točka dnevnog reda sjednice Skupštine Hrvatske državne samouprave (HDS) održane 13. prosinca u sjedištu HDS-a u Budimpešti bila je postavljanje hrvatske narodnosne liste za parlamentarne izbore 2026. godine. Sjednica je bila zatvorena za javnost. Skupština je donijela odluku o listi na kojoj se nalazi šest kandidata, a prvi je na listi predsjednik HDS-a Ivan Gugan.

 

Kojim se principima Skupština HDS-a vodila pri postavljanju hrvatske narodnosne liste za parlamentarne izbore 2026. godine? Je li bilo više predloženih kandidata?

 

Tijekom sastavljanja liste bilo je više kandidata. Kad je riječ o prijedlozima koje su iznijeli zastupnici Skupštine HDS-a s liste Saveza Hrvata u Mađarskoj, dogovorili smo se da lista bude sastavljena od ljudi iz svih regija. Riječ je o osobama koje su priznate i poznate ne samo u svojim sredinama nego i šire, ljudima koji su mnogima uzor te koji su se desetljećima dokazivali u hrvatskoj narodnosnoj politici, javnom životu, kulturi, organizacijama i samoupravama. Smatrali smo da su svojim radom zaslužili biti na listi i tog smo se načela dosljedno držali pri donošenju odluke na sjednici Skupštine HDS-a.

Prvi korak nakon sjednice bio je da u zakonskom roku od tri dana zapisnik pošaljemo nadležnim državnim tijelima, što smo i učinili. Slijedi službena predaja liste, potom prikupljanje potpisa koje također moramo pravodobno predati, a zatim i sama kampanja.

Osobno bih se želio susresti s ljudima, obići sve naše regije i u razgovorima i na tribinama saslušati njihove prijedloge, ali i iznijeti vlastite zamisli i viđenje budućeg rada. Vezu hrvatskog predstavnika u Mađarskom parlamentu i hrvatske zajednice zamišljam kao aktivnu i svakodnevnu, tijekom cijelog četverogodišnjeg glasnogovorničkog mandata.

 

Skupština je donijela odluku o listi. Prvi ste na njoj Vi, predsjednik HDS-a Ivan Gugan, druga je zamjenica predsjednika HDS-a Angela Šokac-Marković, treći je dr. sc. Andrija Handler, četvrta je zastupnica HDS-a Marija Vargović, peti je zastupnik HDS-a Stipan Đurić, a šesti zastupnik HDS-a Robert Ronta. Vi vodite listu. Prije dvije godine vodili ste listu Saveza Hrvata u Mađarskoj i potom bili izabrani za predsjednika Hrvatske državne samouprave. Kako ste se odlučili voditi listu za parlamentarne izbore?

Smatram da je na svim političkim dužnostima nakon određenog vremena dobro da dođe do promjena, do novih ljudi i novih ideja koji razumiju izazove vremena u kojem živimo. Mislim da je to važno na svim razinama.

Uskoro će biti 12 godina otkako sam predsjednik Hrvatske državne samouprave. S jedne strane u tom je razdoblju puno toga napravljeno i promijenjeno, ali i sam osjećam da se s nekim stvarima danas teže nosim, dok su mlađim ljudima one dio svakodnevice. Upravo zato smatram da su promjene u sustavu zdrave da se izbjegne svojevrsna komocija i zadržavanje na starim obrascima. S druge strane moram priznati da je to bilo iznimno intenzivno razdoblje. Nedavno sam pogledao podatke i shvatio da godišnje prijeđem oko 60 tisuća kilometara – i to samo vožnje automobilom. Trudio sam se redovito obilaziti sve naše regije, sva sela i naselja u kojima žive Hrvati. Taj stalni teren, razgovori s ljudima i prisutnost u zajednici bili su mi iznimno važni.

Došlo je, međutim, vrijeme kad je prirodno i odgovorno prepustiti vodeću ulogu mlađoj osobi, a pritom ostati aktivan i koristan zajednici na drugoj dužnosti. Upravo tako doživljavam i svoju odluku da vodim ovu listu – kao nastavak angažmana, ali i kao korak prema prijenosu odgovornosti i iskustva.

 

Kako biste saželi tih 12 godina? U Skupštini HDS-a tijekom tih 12 godina, u tri mandata, bili su izabrani zastupnici s dviju državnih lista, pri čemu je u sva tri mandata većinu imala lista Saveza Hrvata u Mađarskoj nasuprot listi Udruge Hrvati – Horvátok. Različiti stavovi bili su osobito izraženi pri izboru dužnosnika te pri sastavljanju liste za parlamentarne izbore. Je li tako bilo i ovaj put?

 

Meni je najvažnije da smo tijekom tih godina stvorili sustav i, kad se danas govori o nama, govori se o jednoj od najorganiziranijih hrvatskih zajednica u svijetu. Tri mandata, dvije liste – svaki mandat počinje dosta oštro, a prema kraju mandata stavovi se već usuglašavaju i sjednice Skupštine postaju mirnije. Mislim da razlog za to nije u zemljopisnim razlikama ili udaljenosti, nego u par pojedinaca koji forsiraju određenu priču.

Zbog toga vjerujem i vidim da novi zastupnici, kad nakon godinu ili dvije postanu dio sustava i aktivno sudjeluju u zajedničkom radu, više nemaju bojazni i ne traže sukobe, nego surađuju. Donekle se to vidjelo i na glasanju oko sastava liste. Dio zastupnika s druge liste nije bio protiv mene. Neki su čak izrazili poštovanje i rekli da im je žao što ću otići s mjesta predsjednika Hrvatske državne samouprave. To je za mene dokaz da ljudi prepoznaju moja nastojanja da ujedinim stavove i ljude s obiju lista, odnosno Hrvate u Mađarskoj.

Kad odlazim u različite krajeve, ne osjećam netrpeljivost ili to da nisam dobrodošao. To su moji dojmovi – ljudi očekuju da se bude među njima.

Kod utemeljenja sadašnjeg saziva Skupštine HDS-a Savezova većina, koju sam predstavljao, imala je nekoliko razgovora s predstavnicima liste Hrvati – Horvátok. Predstavili smo našu ponudu i obećanja prema njihovim zahtjevima i to smo održali. Tražili su određene funkcije poput mjesta predsjednika odbora i zamjenika predsjednika državne samouprave. Postojala je dobra volja, ali ne za osobu koju su oni predložili. Ono što smo dogovorili ispoštovano je i mislim da je Savezova većina u tom smislu postupila korektno.

 

Izbori će se održati 12. travnja. Prema trenutačnim podatcima krajem siječnja u hrvatskom biračkom popisu upisano je 11 427 osoba, od čega njih 2425 želi ostvariti pravo glasa na parlamentarnim izborima. Te osobe mogu glasati za hrvatsku narodnosnu listu za parlamentarne izbore 2026., čime gube pravo glasa za stranačke liste. Svaki je glas važan, osobito u situacijama kad su izborne utrke jake i zahtjevne kao što će biti ovogodišnji izbori. HDS će u okviru izborne kampanje dobiti i sredstva iz državnog proračuna.

 

Već primjećujem, razgovarajući s kolegama drugih narodnosti, da se povećava tendencija da se glasače nagovara da se ispišu iz narodnosnog biračkog popisa za parlamentarne izbore i glasaju za stranke. Kod nas dosad još nije došlo do drastičnih promjena u broju upisanih u hrvatski birački popis, ali vjerojatno taj pritisak i ovdje postoji.

Mi razgovaramo s kandidatima s liste i s predsjednicima naših organizacija kako bismo ljude angažirali – ne da se ispisuju, nego da se što veći broj onih koji to dosad nisu učinili upiše u hrvatski birački popis za parlamentarne izbore. Taj broj planiramo zadržati i vjerujem da će tako i biti.

U sklopu kampanje preko Croatice i medijskih platformi obraćat ćemo se našim čitateljima i slušateljima, a s druge strane organizirat ćemo neposredne susrete s biračima. Pokušavamo utjecati na hrvatski identitet, probuditi hrvatsko srce u našim ljudima – bez obzira na stranačku pripadnost – kako bi svoj glas dali hrvatskoj listi, a da pritom ostane pravo glasa i za kandidata vlastitog biračkog okruga. Nije jednostavno, ali jasno je da se na tome mora raditi i da se radi.

 

Da bi lista bila valjana, dovoljan je i jedan glas i već imamo hrvatskog glasnogovornika. Za punopravni manjinski zastupnički mandat, tzv. povlašteni mandat, potrebno je pribaviti oko jednu četvrtinu glasova, koliko teži jedan zastupnički mandat. Za nas Hrvate to su trenutačno neostvarive brojke – između 25 i 30 tisuća glasova.

 

To ne možemo ostvariti – to je realnost. Nismo to uspjeli ni u protekla tri parlamentarna ciklusa. Glasnogovornika imamo od 2014. godine.

 

Glasnogovornik ima potpuno ista prava kao i zastupnik, ali nema pravo glasa. Njegovo predstavništvo u vrhovnom zakonodavnom tijelu države ipak donosi određene koristi i dobrobiti zajednici.

 

Od 2014. godine imamo svojeg predstavnika u Mađarskom parlamentu, što predstavlja bitan iskorak naprijed. U parlamentu djeluje Odbor za narodnosti, u kojem su iz lista državnih samouprava izabrani predstavnici 13 manjinskih zajednica.

Rad odbora iznimno je važan. Odbor ima pravo predlaganja zakonskih izmjena, a svi zakoni prolaze kroz njega. Ako manjine u Odboru zauzmu zajednički stav, time se povećavaju njihove šanse za postizanje konkretnih rezultata. Vjerujem da ćemo preko toga Odbora moći artikulirati svoje interese, kako u pitanjima povezanim s hrvatskom zajednicom, tako i u pitanjima drugih manjina.

Što se tiče organizacije, na sjednici na kojoj smo postavili listu bilo je riječi i o pitanju zašto ne postoji ured hrvatskog glasnogovornika u svim regijama. Ne vidim to kao realnu opciju zbog složene procedure dobivanja dozvola i sigurnosnih mjera vezanih uz prostorije. Ipak, ponukan možda i opravdanim kritikama, planiram u regijama organizirati redovite otvorene dane, saslušavati ljude, udruge i samouprave, razgovarati o planovima i problemima te, ako bude potrebno, razmotriti načine pružanja pomoći, uključujući i financijsku potporu.

 

Na parlamentarnim izborima održanim 3. travnja 2022. godine lista hrvatske nacionalne manjine dobila je 1692 glasa.

 

Podsjetio bih kako je na izborima 2022. godine lista njemačke nacionalne manjine s 24 023 glasa ostvarila povlašteni, punopravni zastupnički mandat (1/4 glasova potrebnih za osvajanje jednog mandata). Povlašteni mandat osvojili su i na izborima i 2018. Ja im i sada želim puno uspjeha (iako mislim da će im biti malo teže). I romskih glasača ima neusporedivo više nego nas Hrvata, možda i oni mogu postići što i Nijemci. Mi Hrvati vrlo smo aktivni, a naša lista bila je treća po broju osvojenih glasova. Taj broj možda na prvi pogled izgleda maleno, ali u ovim okvirima zapravo nije zanemariv.

 

Što mislite o sadašnjim zakonskim okvirima u kojima djeluje politika Hrvata u Mađarskoj? Što bi trebalo mijenjati? Dosad se o tome nije raspravljalo na sjednicama HDS-a. Primjeri problema uključuju biračke popise, kandidacijske organizacije, sustav narodnosnih samouprava te civilnu narodnosnu sferu.

Kao predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske imam uvid i smatram da je mađarska zakonska regulativa, u pogledu pravnih okvira za djelovanje narodnosti, jedna od najboljih, ako ne i najbolja u usporedbi s ostalim zemljama u kojima žive Hrvati izvan Hrvatske. Naravno, mi Hrvati u Mađarskoj znamo da se uvijek mogu naći modeli i izmjene koje bi dodatno poboljšale postojeći sustav. Sigurno će biti prilike i za to i neka se stvari mijenjaju, međutim, što se samog okvira i sustava tiče, osobno smatram da je dobar i ne bih ga mijenjao. Mnoge hrvatske manjinske zajednice teže upravo tomu da imaju model poput mađarskog, koji smatram vrlo uspješnim.