Žive veze s matičnom domovinom ključ očuvanja jezika

Polaznici keresturske ustanove mogu usvojiti nova saznanja u vrlo dobrim uvjetima. Školska zgrada raspolaže s dovoljno učionica, opremljena je informatičkom učionicom, knjižnicom, prostorijama za ples, glazbu, a sa zgradom su povezani velika sportska dvorana i dom sela, čija je kazališna dvorana također na raspolaganju za razne izvannastavne aktivnosti. Uvjeti rada u ustanovi i dalje se poboljšavaju. Naime, nakon što su 2010. godine obnovljene sportska dvorana i vanjska fasada, u školi se sad odvija velika obnova interijera. Putem natječaja „Top20” osigurano je oko 147 milijuna forinti. U sklopu projekta bit će obnovljene učionice te modernizirani grijanje i unutrašnjost škole. U keresturskoj osnovnoj školi radi 16 pedagoga s kojima je u potpunosti osiguran stručni kadar. Ustanovu vodi ravnateljica Beata Herman, koja je rodom iz Kerestura, potječe iz mješovitog braka te solidno govori hrvatski. Tri učiteljice imaju hrvatsku spremu, jedna od njih radi uz mirovinu. U ustanovi veliku pozornost posvećuju hrvatskoj kulturi, tradicijama i običajima. Među izvannastavnim aktivnostima radionice su hrvatskog jezika na kojima se pripremaju za jezični ispit, hrvatski folklor i učenje tambure, a prilikom raznih blagdana organiziraju se i radionice hrvatskih običaja. Danas u vrijeme demografskih promjena ustanova dobiva sve veću ulogu u njegovanju hrvatskog jezika i kulture. Ima veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta. „Vrlo je mnogo mješovitih brakova, odnosno useljenih obitelji. Oni se raduju jeziku i rado ga uče, ali nemaju tradicijsku vezu s kulturom koju imaju urođenici. Upravo zato naša školska ustanova dobiva sve veći teret i ulogu u izravnom njegovanju hrvatskog jezika”, objašnjava ravnateljica Beata Herman te dodaje kako se često zaboravlja da narodnosna škola nije samo mjesto gdje se uči jezik nego se hrvatska tradicija živi kroz dvojezične dekoracije, priredbe, običaje, dječje igre i drugo. Prema njezinu mišljenju znanje hrvatskog jezika može se jačati učestalim vezama s matičnom domovinom. Naime, u tim se prilikama osjeti prava funkcionalnost hrvatskog jezika. Upravo zbog toga ustanova mnogo ulaže u suradnju s osnovnim školama iz Hrvatske. Keresturska škola već više od tri desetljeća surađuje s Osnovnom školom Jože Horvata iz Kotoribe. Nekad, još dok je prometovao vlak između Kerestura i Kotoribe, za 10 minuta moglo se stići do škole u Hrvatskoj i često su učenici gostovali jedni kod drugih. Nažalost, i zadnja je linija zatvorena 2012. godine, a cestovnim prometom treba 40 – 50 minuta iz jedne u drugu školu. Izvrsna je suradnja s III. osnovnom školom iz Čakovca, Osnovnom školom Retkovec iz Zagreba, Osnovnom školom Draškovec te Foto-kino klubom Ivanovec. S pomoću tih suradnji pokušavaju tijekom godine organizirati zajedničke programe, međutim kako nam kaže ravnateljica, imaju vrlo malo materijalnih izvora za takve međunarodne suradnje. Kako bi se ojačala jezična komunikacija, ravnateljica ističe da su nužne žive veze s matičnom domovinom. Putovanja i ugošćivanja učenika iz Hrvatske iziskuju velika materijalna sredstva zbog čega škola redovito mora tražiti pomoć od raznih organizacija ili se prijaviti na projekte, no, kako nam reče, u zadnje vrijeme nekako se slabo podupiru takvi projekti. Srećom u takvim programima mnogo pomaže Hrvatska samouprava Kerestura bez čije se pomoći ne bi mogle održavati veze sa školama u matičnoj domovini. Također, zahvaljujući hrvatskoj samoupravi više puta je u jednom semestru iz Kotoribe dolazio tzv. lektor učitelj koji je nadarenoj djeci pomagao oko komunikacije na hrvatskom jeziku, a isto tako i učiteljima. Podučavanje hrvatske kulture, narodnog plesa i sviranja škola mora rješavati na kreativne načine. Naime, prema važećoj regulativi, umjetničke predmete (poput glazbe i plesa) mogu predavati isključivo diplomirani profesori glazbe i plesa. Hrvatska zajednica prirodno nema dovoljno takvih stručnjaka s jezičnom spremom, ali ima pojedinaca koji već godinama uspješno sviraju u tamburaškim sastavima i vode folklorne skupine. Bilo bi iznimno korisno kad bi se te regulative ublažile kako bi škola takve stručnjake iz prakse mogla zaposliti honorarno ili u nekom drugom obliku. Trenutačno je učenje tambure osigurano materijalnom potporom Hrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda „Stipan Blažetin”. Učiteljica hrvatskog jezika Henrieta Novak već godinama posebno se bavi nadarenom djecom i priprema ih za jezične ispite. Ističe kako je zainteresiranost djece za hrvatski jezik različita baš kao i za druge predmete. „U nižim se razredima puno igramo i memoriramo riječi. Svjesna sam toga da djeca kod kuće više nemaju s kim razgovarati jer im roditelji ne znaju hrvatski. Rijetki su slučajevi da mlade obitelji žive sa starim roditeljima koji još vladaju jezikom. Blizina Hrvatske nam puno znači. Roditelji su već mnogo čuli o tome da bi se jednog dana mogao ostvariti željeni most na Muri što bi otvorilo i mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj. Oni se vesele nastavi hrvatskog jezika, a nekolicina djece koja završi osmi razred želi polagati i državne jezične ispite”, rekla je učiteljica Henrieta. Posebno je ponosna na svoju učenicu Sofiju Kuzma, koja je uspješno položila kompleksni jezični ispit na B2 razini. Hrvatska samouprava Kerestura od samih početaka čvrsto stoji iza ove školske ustanove. Predsjednica samouprave Anica Kovač, koja je i sama dugo bila ravnateljica keresturske škole, vrlo dobro zna koliko je uloga škole ključna u njegovanju hrvatskog jezika i kulture. Ustanova i samouprava izvrsno surađuju, a u rad s mladima uključena je i Udruga Zrinskih kadeta, koja okuplja mladež i nakon završetka osnovne škole. „Naša samouprava posebno pazi na to da ostane u kontaktu s mladima i nakon što napuste osnovnoškolske klupe. Za njih organiziramo razne programe i pomažemo im stipendijama, a oni nam uzvraćaju sudjelovanjem i pomoći u organizaciji naših manifestacija. Dovoljno je spomenuti Zrinske kadete, Zrinijadu, učenje tambure i utrku Zrinski u koje se rado uključuju. Veseli nas što imamo studenticu koja se u Baji školuje za odgajateljicu, a znamo da ima još onih koji se pripremaju za slične pozive. Među mladima je iznimno popularna i nastava hrvatskog jezika na mreži jer se na nju lako mogu uključiti s bilo kojeg mjesta”, rekla je predsjednica Anica Kovač.

Dodala je kako će samouprava u okviru svojih mogućnosti i dalje pomagati školu i mladež. Izrazila je želju da u budućnosti narodnosne samouprave koje djeluju u mjestima s narodnosnim školama ili vrtićima dobiju veću materijalnu potporu. To bi im omogućilo izdašnije financiranje školskih programa, međunarodnih kampova i razmjene učenika, čime bi se znanje hrvatskog jezika dugoročno podiglo na još višu razinu.

Beta