U Budimpešti obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske

Velikom broju okupljenih, među kojima su bili i generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat te počasni konzul Republike Hrvatske u Velikoj Kaniži dr. Atila Kos, najprije se obratio veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić. On je u svojem govoru naglasio: „To je vrlo poseban dan za Hrvatsku i njezin narod, koji nas podsjeća na 30. svibnja 1990. i prve demokratske izbore. Dozvolite mi da s ponosom istaknem kako je današnja Hrvatska članica NATO-a, EU, Schengena i eurozone, a trenutačno predsjeda Skupinom EU-MED 9 te Inicijativom Triju mora. Naš je sljedeći vanjskopolitički cilj postati, nadamo se uskoro, članicom OECD-a. Uime hrvatske vlade izražavam nadu u nastavak i poboljšanje suradnje između Hrvatske i Mađarske temeljene na uzajamno korisnom partnerstvu te na poštovanju i zajedničkim interesima. Naša suradnja, od energetike do kulture i turizma, ali i zajedničke borbe protiv ilegalnih migracija i organiziranog kriminala te obrane, posebno putem Multinacionalnog zapovjednog središta NATO-a sa sjedištem u Székesfehérváru i s divizijom u Veszpremu, nadamo se, dodatno će ojačati pod novom mađarskom vladom.”

Prisutnima se obratio i ravnatelj Mađarskog nacionalnog muzeja dr. Gábor Zsigmond, koji je nakon Domovinskog rata bio među prvim mađarskim povjesničarima koji su istraživali u riječkim arhivima. On je objavio nekoliko studija na hrvatskom jeziku. „Povijesni savez Mađarske i Hrvatske, koji je trajao više od 800 godina, doista je jedinstven. Tako dug i blizak odnos neizbježno je doveo do zajedničkih iskustava. Upravo zato i dalje ostaje od ključne važnosti održavati otvoreni dijalog o našoj zajedničkoj povijesti. Živjelo hrvatsko-mađarsko prijateljstvo na Dan državnosti i na sve ostale dane u godini!”, istaknuo je ravnatelj Zsigmond.

Prisutnima se naposljetku obratila i ravnateljica Etnografskog muzeja Zagreb dr. sc. Zvjezdana Antoš. Ona je službeno otvorila i izložbu „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama” EMZ-a. Izložba prikazuje hrvatsku UNESCO-ovu nematerijalnu kulturnu baštinu. To su tradicije, rituali, znanja i glazbeni izrazi koji se prenose s naraštaja na naraštaj i čine samu dušu svakoga naroda. Nematerijalna baština pomaže zajednicama očuvati osjećaj identiteta i kontinuiteta održavajući na životu stare običaje, jezike, rituale, glazbu, obrte i usmenu predaju.

Kršul