Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Na poziv Hrvatske samouprave Zalske županije u Sepetniku je 12. rujna održan važan radni sastanak na kojem su se okupili predstavnici pomurskih mjesnih hrvatskih samouprava, odgojno-obrazovnih ustanova te civilnih udruga iz Bečehela, Boršfe, Jegerseka, Letinje, Kerestura, Mlinaraca, Serdahela, Sumartona, Pustare, Sepetnika i Velike Kaniže te predstavnica Hrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda „Stipan Blažetin”.
Glavni cilj foruma bio je otvoreni razgovor o trenutačnom položaju hrvatske narodnosti, rješavanju gorućih pitanja te definiranju smjernica za budućnost. Kako bi se osigurao izravan dijalog s donositeljima odluka, organizatori su na forum pozvali novoizabranog parlamentarnog zastupnika Csabu Lovka i najviše dužnosnike Hrvata u Mađarskoj – parlamentarnog glasnogovornika Ivana Gugana i predsjednika Hrvatske državne samouprave Silvestra Balića. Međutim, kako doznajemo od predsjednice Hrvatske samouprave Zalske županije Anice Kovač, na poziv se odazvao samo parlamentarni zastupnik. Uime domaćina nazočne su pozdravili načelnik Sepetnika Szabolcs Gergály i predsjednica Hrvatske samouprave Sepetnika Mária Metz.
Hrvatska samouprava Zalske županije, koja od svojeg utemeljenja povezuje hrvatske organizacije i ustanove u regiji, pokrenula je niz inicijativa za rješavanje gorućih problema, ponajprije ubrzanog gubljenja hrvatskog jezika. Budući da se u obiteljima sve rjeđe govori hrvatski, ključnu ulogu u očuvanju identiteta sad ima isključivo obrazovni sustav. Hrvatska samouprava Zalske županije i drugi sudionici foruma predlagali su mjere za spas jezika.
I statistike pokazuju zabrinjavajući trend – na posljednjem popisu stanovništva samo 1156 osoba smatralo je hrvatski svojim materinskim jezikom. Brojka se smanjila za 45 % u odnosu na popis iz 2011. godine, a smanjio se i broj onih koji govore hrvatski jezik – 2011. ta je brojka bila 2557, a 2022. 1262 (50 % manje).
Kako bi se zaustavio taj negativni trend, predsjednica samouprave Anica Kovač izvijestila je o konkretnim pitanjima i prijedlozima s nedavno održanog foruma. Zatražena je dosljedna primjena zakona o narodnostima koji omogućuje otvaranje zasebne skupine ili razreda ako to zatraži najmanje osmero roditelja. Istodobno se predlaže ukidanje ograničenja upisnih okruga za narodnosne ustanove kako bi djeca lakše dolazila do hrvatskih škola. Velik problem predstavlja i nedostatak novca. Škole godinama od obrazovnog okruga dobivaju fiksnih 600 tisuća forinti za partnerske programe. Taj iznos nije dovoljan ni za putovanja i ugošćivanje gostiju iz matične domovine, zbog čega se molilo da se poveća materijalna potpora za programe koji pospješuju uporabu jezika. Predložene su i neke inovativne metode koje bi mogle osnažiti status jezika: otvaranje narodnosnih škola kao baza za praktične vježbe domaćih i inozemnih studenata, veća financijska potpora za organizaciju međunarodnih kampova i usavršavanje narodnosnih pedagoga, omogućavanje polaganja državnog jezičnog ispita u samim narodnosnim školama te priznavanje hrvatskog kao stranog jezika na svim fakultetima. Također bi trebalo osigurati okvir za izborne predmete, veću slobodu pri izboru udžbenika te lektore i druge stručnjake za komunikaciju i njegovanje hrvatske kulture. Kad je riječ o djelovanju hrvatskih samouprava, govorilo se i o manjinskom izbornom zakonu te o financiranju.
Beta
