Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Nakon godinu dana konačno su objavljeni potpuni podatci popisa stanovništva iz 2022. godine. Na inicijativu Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije potkraj listopada u županijskom Narodnosnom domu u Baji održan je županijski forum o popisu stanovništva iz 2022. i o narodnosnim izborima 2024. godine. Nakon foruma za komentar o podatcima iz popisa stanovništva zamolili smo predsjednika Hrvatske državne samouprave Ivana Gugana, koji je s nama i podijelio svoje prve dojmove.
Predsjednik Hrvatske državne samouprave IVAN GUGAN:
„Jezik se postupno gubi, što je najveća tragedija!”
– Za neku dublju analizu još nije bilo vremena. Mogu podijeliti prva razmišljanja, svoja osobna i razmišljanja ljudi s kojima sam dosad razgovarao. Prije sam očekivao da ćemo imati otprilike isto ljudi koji će se izjasniti kao Hrvati kao prije 11 godina, ali nažalost broj je smanjen za otprilike 4000. Ako pogledamo podatke, neke se tendencije manje-više vide, a to je da su naši ljudi starija populacija. Kao što vidimo, i broj je stanovnika u Mađarskoj opao, nešto u većoj mjeri i broj Hrvata. Ako usporedimo s drugim narodnostima, možda čak možemo ustvrditi da je situacija i nešto bolja. Kad to kažem, onda mislim na brojčano veće zajednice kao što su Nijemci, Slovaci, Rumunji ili Romi. Ali to nama ne pomaže, ne tješi nas, samo opet pokazuje opće tendencije. S druge strane, sad se vidi da se broj više smanjio u onim mjestima koja su bila tradicionalna hrvatska naselja, što je posljedica velikog iseljavanja jer mladi ljudi odlaze. Ostali su stariji ljudi, a mnogi su nažalost i umrli. Istodobno se u nekim gradovima povećao broj, pogotovo u Budimpešti. Gledajući pozitivno, ljudi koji su se odselili u Budimpeštu i neke druge gradove barem su se izjasnili, a one koji su otišli u inozemstvo u nekom smo pogledu izgubili jer oni nisu popisani. To su moji prvi dojmovi. Ipak, važno je naglasiti kako broj samouprava (ili mogućnosti da se one utemelje) nije manji, stoga uvjeti za raspisivanje izbora postoje u 137 naselja.
Sad na nama ostaje kako ćemo uspjeti naći aktiviste i ljude koji se žele uključiti, koji se žele kandidirati i biti zastupnici. To je, dakle, dobra vijest. Isto tako možemo imati isti broj područnih samouprava, šest županijskih i glavnogradsku hrvatsku samoupravu, što je ostalo po starom. Tako će prema sadašnjim podatcima i Skupština Hrvatske državne samouprave zadržati broj članova, 31. Nije dobra tendencija, međutim možda se to i moglo očekivati jer to je naša realnost.
U Bačkoj uz dosadašnjih 13 naselja gdje imamo hrvatsku samoupravu mogućnost je proširena na još tri naselja (Baškut, Kiškunhalaš i Tompa, op. a.). Na današnjem forumu čuli smo i to da je županijska samouprava već kontaktirala s nekima te da se nadaju novoj ili novim hrvatskim samoupravama u Bačko-kiškunskoj županiji. Naravno, bilo bi nam drago da se postojeći broj 2024. poveća. Možemo kazati da je to pozitivan pomak, ali i dalje ostaje žal što je ukupan broj onih koji su se izjasnili Hrvatima manji za više tisuća.
Ako usporedimo kategorije narodnost, materinski jezik i govor, zamjetno je da je materinski jezik najviše „stradao”. Nemamo egzaktne podatke i analize, samo razmišljanja i nagađanja, ali upravo ono što sam i kazao: starija populacija – koja je govorila hrvatski, kojoj je to bilo prirodno, koja je čak i bolje govorila hrvatski nego mađarski – polako nas napušta, umire. Nažalost, mlađi više ne govore hrvatski ili ne čuvaju jezik. Ponovno, ako želim biti pozitivan, onda ipak žele sačuvati kulturu, žele se izjasniti, što je manje zlo nego da ni toga nema. Ali nam je realnost i to da se jezik postupno gubi, što je dakako najveća tragedija.
S.B.
.jpg)
Ivan Gugan, predsjednik HDS-a
