Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Mandat hrvatskoga glasnogovornika dobio je nositelj liste Ivan Gugan
Na parlamentarnim izborima održanima 12. travnja 2026. godine nijedna narodnosna lista (od njih 12) nije ostvarila broj glasova dovoljan za dobivanje povlaštenog narodnosnog zastupničkog mandata. Prema preliminarnim rezultatima (98,94 %) lista hrvatske nacionalne manjine potvrđena je s 1255 glasova. U narednom četverogodišnjem razdoblju Hrvate u Mađarskoj u Mađarskom parlamentu predstavljat će nositelj liste Ivan Gugan u svojstvu glasnogovornika, bez prava glasa.
.JPG)
Sve narodnosne liste – njih ukupno dvanaest – potvrđene su, a njihovi nositelji u idućem će parlamentarnom ciklusu imati status glasnogovornika.
Od 2014. godine 13 zakonom priznatih narodnosti u Mađarskoj, u skladu s odredbama izbornoga zakonodavstva, ima pravo na parlamentarnim izborima postaviti svoje liste. Liste predlažu skupštine državnih narodnosnih samouprava, čime se osigurava institucijski okvir za sudjelovanje narodnosti u zakonodavnom procesu.
Hrvatska državna samouprava ove je godine četvrti put od uvođenja toga modela postavila listu hrvatske nacionalne manjine na parlamentarnim izborima. Lista je sadržavala imena šest kandidata, a njezin nositelj bio je aktualni predsjednik HDS-a Ivan Gugan.
Na dan održavanja izbora u hrvatskom biračkom popisu bilo je upisano 1656 birača koji su imali pravo glasati za listu hrvatske nacionalne manjine. Prema važećem zakonodavnom okviru za valjanost liste dovoljan je i jedan važeći glas, čime se osigurava mogućnost zastupljenosti uz instituciju glasnogovornika u Mađarskom parlamentu. Za stjecanje povlaštenoga zastupničkog mandata potrebno je ostvariti najmanje četvrtinu glasova potrebnih za jedan zastupnički mandat. U prethodnim parlamentarnim ciklusima (2018. – 2022. i 2022. – 2026.) taj je prag uspjela dosegnuti jedino lista njemačke nacionalne manjine.
Zabrinjava, međutim, trend smanjenja broja birača u hrvatskom biračkom popisu. Na dan izbora pravo glasa imalo je 1656 birača (odnosno 1652 prema ažuriranim podatcima), dok je početkom siječnja (13. siječnja) taj broj bio 2434. U razdoblju od početka godine do dana izbora broj birača smanjio se za 782, što predstavlja pad veći od 30 posto. Sličan trend zabilježen je i u registru za lokalne i narodnosne izbore: broj upisanih birača pao je s 11 441 (13. siječnja) na 10 902, odnosno za 537 birača.
Ti podatci otvaraju važna pitanja o dugoročnim trendovima, razlozima smanjenja broja registriranih birača te ujedno ukazuju na važnost kontinuiranog informiranja i poticanja sudjelovanja u izbornim procesima, koji predstavljaju temelj demokratskoga sudjelovanja i očuvanja političke vidljivosti narodnosti u Mađarskoj.
Branka Pavić Blažetin
