Glasnogovornik Jozo Solga o rezultatima Popisa stanovništva 2022.

Parlamentarni glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj JOZO SOLGA:
„Podatci popisa pučanstva samo su temelj za izbore”
– Nažalost, brojke iz popisa pučanstva ne pokazuju stvarni položaj narodnosti u većinskom mađarskom društvu. Znamo da su to bila senzitivna pitanja, odnosno nije bilo obvezno odgovoriti na njih, a ako nešto nije obvezno, onda je to sasvim drukčija stvar. S druge strane, jedan način bio je da se izjasne samopopisivanjem ili samoizjašnjavanjem, a oni koji to nisu učinili elektroničkim putem trebali su odgovoriti na pitanja popisivača. Prvi put u povijesti postojala je mogućnost elektroničkog samopopisivanja. Istina da je to bilo anonimno, svatko je imao svoju osobnu šifru kojom je mogao pristupiti popisivanju, ali na početku je morao dati i neke osnovne osobne podatke, a program je odvajao senzitivna pitanja odnosno odgovore od osobe. Mislim da ni to nije bilo dobro za našu zajednicu, a ni za druge. Ako uzmemo povijest u posljednjih sto godina, mnogi ljudi imali su loša iskustva te kod ljudi postoji određena nevjerica. Zato ovo nikako ne pokazuje stvarnu sliku naše ugrađenosti u većinsko mađarsko društvo. Budući da su nas narodnosnim zakonom primorali da raspisivanje izbora ovisi o broju pripadnika dane narodnosti u danom naselju, obvezno je raspisati izbore samo ako ima 25 osoba koje su se izjasnile pripadnicima narodnosti. Narodnosni odbor trebao je postići izmjene zakona po tom pitanju, ali to nije bilo jednostavno. Naše je mišljenje da je stečena prava trebalo sačuvati. Hvala Bogu, uspjeli smo to ublažiti time da se izbori mogu raspisati i u onim naseljima, ponajprije malim, tradicionalno narodnosnim naseljima, u kojima se izjasnilo najmanje 20 osoba ako je i dosad djelovala hrvatska samouprava. Još važnije, ako je i taj broj opao zbog nekih okolnosti, postoji mogućnost da se utemelji politička organizacija odnosno narodnosna samouprava ako u danom naselju postoji narodnosna obrazovna ustanova.

U neku ruku možemo biti i zadovoljni. Kako smo čuli, u 137 naselja u Mađarskoj ispunjen je zakonski uvjet za raspisivanje izbora, ali ovo je tek početak. Čeka nas možda još jedan ozbiljniji zadatak. Pripreme za izbore treba shvatiti još ozbiljnije jer se prije svega valja registrirati, postaviti kandidate, a i izići na izbore.
Naša hrvatska zajednica dobila je mogućnost da u 137 naselja bira svoje zastupnike, a još je važnije da je zadržana mogućnost da bira svoje područne, odnosno županijske samouprave u šest županija gdje tradicionalno žive Hrvati i glavnogradsku samoupravu u Budimpešti, gdje su u sva 22 okruga s više od 25 osoba stvoreni uvjeti za raspisivanje izbora. U tom smislu možemo biti uistinu zadovoljni. Ako ćemo gledati brojčanost, onda nikako ne možemo biti zadovoljni. No, to ne možemo usporediti s onim postupkom koji će nas odvesti do izbora 9. lipnja 2024. godine, istog dana kad su izbori za Europski parlament. Dakle, imamo nešto malo više od pola godine da se pripremimo za izbore. Na njih može izići samo punoljetan građanin Mađarske koji je registriran na popisu hrvatskih birača. Tako da civilne udruge imaju pune ruke posla, i to sve one koje žele imati svoje kandidate. To znači da na narodnosnim izborima nema neovisnih kandidata.

Kandidat može biti samo onaj koji je upisan na popis hrvatskih birača i kojega jedna registrirana hrvatska udruga kandidira. Svi oni koji žele da se u danom naselju utemelji politička i kulturna autonomija trebaju pogledati imaju li svoje birače, da se potraže mladi pripadnici hrvatske narodnosti koji su međuvremenu postali punoljetni i nisu registrirani, da se čim prije upišu na popis hrvatskih birača. Najvažnije je da se ima kritična masa da se može birati političko tijelo.

Zamjetno je ne samo kod hrvatske zajednice nego i kod drugih da su još poraznije brojke koje se odnose na one koji su se izjasnili da im je materinski jezik hrvatski odnosno da govore hrvatski u obitelji i prijateljskom krugu. Potrebna je dublja i šira znanstvena analiza jer mi možemo samo nagađati. I sami znamo da je sve više miješanih brakova, materinski jezik i govor u obitelji ne podudara se u svakom slučaju, ali činjenica je da se sve manje govori u obitelji. Mladi se odseljavaju, stari umiru, zatvaraju se škole. Onaj tko se odseli u veću sredinu i nema mogućnost za učenje hrvatskoga u školi, gubi materinski jezik. Ako od malih nogu nema struktura odnosno ustanova koje će okupljati naš narod, onda se to gubi. Malo je roditelja koji su zaista svjesni. Ako je samo jedan od roditelja pripadnik hrvatske narodnosti, mora pokušati ugraditi u svijest djeteta da je on pripadnik hrvatskoga naroda. To je jako teško u ovoj mađarskoj većinskoj sredini jer je asimilacija vrlo jaka. Ako nemaš ustanove koja daje kulturnu pozadinu, onda se sve polako gubi, iz naraštaja u naraštaj sve više. Zato bi naše ustanove, pa i samouprave, trebale šire otvoriti svoja vrata da se vrati zanimanje za jezik, ne samo za svirku i ples. Vrlo je važna komunikacija na hrvatskom jeziku u svakodnevnom i društvenom životu.

Nažalost, u naseljima gdje nisu postigli brojke koje su zakonski uvjet za raspisivanje izbora neće biti zastupništva i hrvatske samouprave. Preko narodnosnog odbora uspjeli smo jako ublažiti ovu situaciju, ali ako je u naselju postojala hrvatska samouprava i nije se brinula da se izjasne barem pripadnici hrvatske zajednice, zastupnici i njihovo okruženje, civilna udruga, rodbina, prijatelji i poznanici za koje se zna da su Hrvati, ako ih nije uspjela usmjeriti prema samoizjašnjavanju ili izjašnjavanju popisivaču, onda su na najmanje deset godina odnosno na dva mandata izgubili mogućnost. Što se tiče izbora, konkretne su pripreme u tijeku jer je otvorena registracija za popis hrvatskih narodnosnih birača. Može se registrirati i preko interneta, ali i kod mjesnog bilježnika. 

Mi smo otvoreni: kako moj kabinet, tako i moji suradnici, a to mogu kazati i za Hrvatsku državnu samoupravu. Pružit ćemo pomoć svakom komu je potrebna. Sad se ne treba bojati da se ne može glasati za stranačku listu, za stranačkog kandidata, za županijsku skupštinu, za načelnika ili gradonačelnika jer nema ograničenja kao što je to na parlamentarnim izborima. Svatko tko misli da je pripadnik hrvatskoga naroda ili nam želi pomoći, neka se registrira.

S.B.