Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
U Bugarskom općeprosvjetnom domu u Budimpešti 14. prosinca održana je svečana dodjela ovogodišnjih državnih Nagrada za narodnosti („Nemzetiségekért díj”). Njima se nagrađuju osobe i organizacije koje uzorno djeluju na području javnog života naroda, obrazovanja, kulture, crkvenog života, znanosti, masovnih medija i gospodarskog samoorganiziranja. U Mađarskoj je 21. rujna 1995. vlada odlučila da se 18. prosinca obilježava Dan manjina, a tad je ustanovljena i državna nagrada za manjine. Mađarski parlament taj je dan 2012. godine preimenovao u Dan narodnosti, a nagradu nazvao Nagradom za narodnosti.
Zamjenik mađarskog premijera Zsolt Semjén u pozdravnom je govoru istaknuo: „Kad bi 13 narodnosti koje žive u Mađarskoj nestalo iz povijesti, nitko nikad ne bi mogao sačuvati ovo bogatstvo vrijednosti. To je odgovornost i misija koju mađarska država cijeni, poznaje i priznaje. Ova nagrada izraz je toga.” Ove godine odlukom mađarskog premijera Viktora Orbána nagradu je dobilo jedanaest osoba i tri organizacije, kojima su priznanja uručili zamjenik mađarskog premijera Zsolt Semjén i državni tajnik za vjerske i narodnosne odnose pri Uredu premijera Miklós Soltész.
Nagradu su dobili: Đuso Dudaš (Gyula Dudás), Kosztasz Rizojanisz, János Valcsev Ivanov, dr. Éva Gerner, gospođa Róbert László Soboltynski, Hamlet Nazarján, András Farkas, Zaklada Azonos Hullámhosszon, Kulturno-društvo za očuvanje srpske tradicije „Opanke”, slovačka folklorna skupina i zbor „Velká Bukovinka”, Éva Lázár, Petro-Demian Haboriy. Nagradu su zajedno dobile gospođa Károlya Zombaija i Lászlóa Szilágyija.
Nagradu za narodnosti 2023. dobio je i Hrvat Đuso Dudaš za svoj doprinos životu hrvatske zajednice u Mađarskoj kao organizator mnogih projekata s ciljem njegovanja hrvatske kulture. Đuso Dudaš rođen je u Starinu, a njegovo podrijetlo odredilo mu je i životni put. Srednjoškolsko školovanje završio je u Selurincu, a diplomirao na poljoprivrednom fakultetu u Gödöllőu, smjer poljoprivrednog inženjera. Vraća se u rodno selo te radi kao predsjednik tamošnje poljoprivredne udruge, a poslije i u Šeljinu kao profesor u Srednjoj poljoprivrednoj školi. Od samog osnutka narodnosnih samouprava 1995. godine, pa tako i Hrvatske samouprave Šeljina, njezin je predsjednik. Organizator je Pučkog učilišta na hrvatskom jeziku, serijala tečaja hrvatskog jezika, poučavanja tamburice, dječjih čitateljskih kampova, hrvatskih balova, Dalmatinskih večeri, zaslužan za dvojezični „Veliki rječnik”.
Član je Zajednice podravskih Hrvata, Saveza Hrvata u Mađarskoj, sudjelovao je u utemeljenju Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe u Pečuhu, u četiri mandata vodio je Hrvatsku samoupravu u Šeljinu i 16 godina bio član Skupštine HDS-a, gdje je u dva mandata bio i potpredsjednik. Događanju su između ostalih nazočili obitelj Đuse Dudaša, glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga i predsjednik HDS-a Ivan Gugan.
Kršul
