Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
U multimedijskoj dvorani Croatice 28. veljače prikazan je putopisni film „Tragovima naših predaka”, koji je snimljen na stručnom putovanju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prošle jeseni. Uslijedio je razgovor o ulozi bosanskih franjevaca u životu Hrvata u Mađarskoj s glavnim akterima stručnog putovanja: predsjednikom Hrvatske samouprave Starog Budima – Bekašmeđera Attilom Szoboszlaijem kao glavnim organizatorom, hrvatskim povjesničarom Dinkom Šokčevićem kao stručnim vodičem putovanja, a razgovor je moderirala ravnateljica Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica” Timea Šakan-Škrlin, koja je i autorica filma.
Nakon razgovora svečano je otvorena fotoizložba mlade Hrvatice Lucije Fenyősi iz Pečuha. Lucija se fotografijom bavi petnaest godina, a najdraži su motivi joj flora i fauna, ulična rasvjeta i zvonici. Ravnateljica Croatice Timea Šakan-Škrlin, vidjevši samo jednu Lucijinu fotografiju, prepoznala je neosporiv talent i znala da želi prirediti izložbu. Izložene fotografije Lucija je načinila za vrijeme spomenutog putovanja, a one svjedoče o vjerskim i kulturnim obilježjima franjevaca na tom području. Izbor od dvadeset fotografija na Lucijin prijedlog izabrala je ravnateljica Croatice ponajprije birajući fotografije koje prate geometrijski likovi.
U razgovoru o putovanju hrvatski povjesničar Dinko Šokčević pojasnio je da nije riječ samo o Bunjevcima te da su i mnoge druge hrvatske subetničke skupine došle iz Bosne i Hercegovine i južne Hrvatske, a velik dio današnje BiH pripadao je u srednjem vijeku Hrvatskoj – npr. Duvno, Tomislavgrad, Livno. Kao što je rečeno u filmu, franjevci su od 15. stoljeća vodili skrb o svim katolicima na području Osmanskog Carstva, a kad su Turci osvojili Slavoniju i središnje dijelove Ugarske, franjevci su od Makarske do Budima predstavljali ne samo Katoličku Crkvu nego i hrvatsku kulturu uopće te su povezali sve skupine: Šokce, Bošnjake, Race. Budimski samostan, sjedište bosanske srednjovjekovne države Bosne Srebrene, u 18. je stoljeću sjedište hrvatske kulture, njezino najsjevernije središte. „Slova Lj i Nj izmislio je u Budimu franjevac Stipan Vilmoš.” Dinko Šokčević osim toga je dodao: „Povezivanje s franjevcima važno je jer su oni koji su bili prisutni na putovanju mogli osjetiti prisutnost. Franjevci dandanas predstavljaju našu kulturu u BiH, a naš narod koji ondje živi identičan je našim subetničkim skupinama ovdje. Putovanje je započelo u Osijeku ne samo zato što ondje ima franjevačka crkva i samostan nego jer su svi Hrvati u Mađarskoj morali proći kroz Osijek kad su dolazili, a ondje je bila i franjevačka škola kao i u Baji i Budimu, a u okolici žive Šokci.”
Attila Szoboszlai, organizator puta, na ideju je došao nakon što je osobno s majkom posjetio Mostar i izvor Bune, a i ranije je organizirao stručna putovanja. Najprije je organizirao u Senandriji, gdje su posjetili dalmatinske Hrvate. Sa Senandrijom su sklopili i ugovor o suradnji. Zatim su posjetili racke Hrvate u Andzabegu pa i Gradišće. Gradišće su izabrali jer su ljudi koji u najvećem broju posjećuju priredbe Hrvatske samouprave Starog Budima i Bekašmeđera gradišćanski Hrvati. Prošle godine organiziran je izlet „Po tragovima bačkih Hrvata”, gdje su posjetili bunjevačka i šokačka naselja, npr. Aljmaš, Kaćmar, Santovo. Attila Szoboszlai istaknuo je: „Pozitivan je rezultat putovanja da sad sudionici češće posjećuju i hrvatske priredbe. Kao da im je ojačao osjećaj pripadnosti hrvatskoj zajednici… A i sad su ovdje svi sudionici puta, čak i iz Kalače i Pečuha. U planu je putovanje u Hrvatsku, u pradomovinu gradišćanskih Hrvata.”
Nakon otvorenja izložbe uslijedio je domjenak i druženje. Organizatori programa bili su Hrvatska samouprava Starog Budima – Bekašmeđera i NP za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica”.
Kršul
