Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Povodom 32. obljetnice Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 26. obljetnice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 15. siječnja u Neprofitnom poduzeću za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica”, svečano je otvorena izloľba “Mirna reintegracija i pravo na dom”.
Nakon glazbenog uvoda, ®enskog pjevačkog zbora „August Šenoa” iz Pečuha, veliki broj okupljenih najprije je pozdravila ravnateljica Croatice, Timea Šakan-Škrlin. Ravnateljica je na hrvatskom i engleskom jeziku najavila izloľbu koja prema njezinim riječima, predstavlja duboko ukorijenjenu priču o povratku i zajedništvu, te istakla veliki utjecaj međunarodnog priznanja RH na zajednicu Hrvata u Mađarskoj. Uslijedili su pozdravni govori predsjednika HDS-a, Ivana Gugana i predsjednika Zajednice povratnika Osječko-baranjske ľupanije Branka Peka, čije govore je prevela na engleski jezik, drugi tajnik veleposlanstva RH u Mađarskoj, Martina Poljak.
Veleposlanik RH u Mađarskoj, Mladen Andrlić je svojim govorom sluľbeno otvorio izloľbu. Zahvalio se organizatorima izloľbe na marljivom radu, te istakao: “Nismo samo mi u Budimpešti i prije u Pečuhu imali prilike vidjeti ovu izloľbu, već i drugi gradovi diljem svijeta su imali priliku uvjeriti se kako je to nekad bilo, a to nekad nije zbog nekad nego zbog sutra. Proces mirne reintegracije je jedini projekt Ujedinjenih naroda koji ima sretan završetak.”
Multimedijalna izloľba koja sadrľi 32 panela i 99 fotografija pogled je unatrag na Domovinski rat, od egzodusa hrvatskih prognanika, preko uloge međunarodne zajednice i mirovnih pregovora do završetka procesa reintegracije i stvaranja preduvjeta za povratak, obnovu i razminiravanje. Autori izloľbe su predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske ľupanije Branko Pek, ujedno i autor istoimenog dokumentarnog filma koji se prikazao iste večeri, te dr. sc. Ana Holjevac Tuković iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Cilj izloľbe je internacionalizacija kulture sjećanja, te se izloľba nakon Beča, Pečuha, Budimpešte seli u Berlin i ®enevu.
Organizator izloľbe bilo je Neprofitno poduzeće za kulturnu informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica”, Veleposlanstvo RH u Mađarskoj i Zajednica povratnika Hrvatskog Podunavlja.
Kršul