Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
U organizaciji Hrvatske državne samouprave i njezinih institucija – Hrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda „Stipan Blažetin” te Hrvatskog kulturnog i sportskog centra „Josip Gujaš Džuretin” – uz veliku potporu pomurskih mjesnih hrvatskih samouprava u Pomurju je priređena jedanaesta biciklijada CroTour. Trodnevna manifestacija od 28. do 30. kolovoza okupila je ljubitelje biciklizma iz svih hrvatskih regija u Mađarskoj kako bi se i na taj način jačala povezanost hrvatskih regija. Ovogodišnji CroTour privukao je više od 60 sudionika (točnije 65), među kojima su bili i dužnosnici Hrvata u Mađarskoj: glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave Silvestar Balić te trećega dana i parlamentarni zastupnik Csaba Lovkó.
U Pomurju je treći put priređena državna biciklijada CroTour. Iako su organizatori već imali iskustva u organizaciji, osiguranje nesmetane vožnje više od šezdeset biciklista u gradu i naseljima te organiziranje smještaja i prehrane zahtijevalo je suradnju s raznim redarstvenim službama, mjesnim vlastima i mnogim drugim partnerima. Pomurski Hrvati, njihove hrvatske samouprave i članovi raznih udruga raširenih su ruku očekivali goste iz raznih hrvatskih regija jer biciklijada zapravo nije bila samo jedno sportsko događanje nego i važna manifestacija za jačanje hrvatskog nacionalnog zajedništva i suradnje regija, kako je to naglasio i predsjednik Hrvatske državne samouprave Silvestar Balić.
„Biciklijada je jedan lijep način upoznavanja hrvatskih naselja i ljudi koji žive u raznim našim regijama. Zapravo se na taj način možemo povezati. To je i prilika da upoznamo mjesne hrvatske zajednice. Znamo da naše mjesne samouprave rade puno, i volonterski rade, mi to vidimo i u ovoj prilici. To treba jako cijeniti”, rekao je predsjednik Balić te dodao kako mu je drago što se upoznao s nekim načelnicima hrvatskih pomurskih naselja koji podupiru hrvatsku priču.
Ovogodišnju rutu državne biciklijade osmislili su članovi Turističke udruge i biciklizma iz Mlinaraca čiji su članovi već više puta sudjelovali u manifestaciji. Predsjednik udruge Stjepan Kőrösi oduševljeno je govorio o organizaciji u drugim regijama te je želio da pomurska ruta sudionicima pruži barem onakav doživljaj kakav je on doživio drugdje. „Ovu rutu kam se ve pelamo tak smo zmislili kaj smo poglednuli kak je prejdi bilo tu pri nas pak smo ve nekaj drugo zmislili. Tak su i oni koji su več bili pri nas dobili nekaj novoga od našega kraja. Lani je mlinarački i keresturski biciklistički put bil biciklistički put godine pak smo im to šteli pokazati, al smo i na to pazili kaj puti budu sigurni”, rekao je predsjednik Kőrösi.
Biciklijada je krenula s glavnog trga u Velikoj Kaniži, gdje su bicikliste dočekali predsjednica Hrvatske samouprave Velike Kaniže Marija Vargović i zamjenik gradonačelnika Csaba Fodor te počasni konzul Republike Hrvatske dr. Atila Kos. Za sigurnost su se tijekom obilaska grada brinule policija i civilna zaštita. Nakon pomurskoga grada uslijedilo je Sepetnik, gdje su izletnici pogledali zavičajnu zbirku. U Pustari su se u crkvi svete Ane pomolili za sigurnu vožnju, a u Petribi se upoznali s tamošnjom hrvatskom zajednicom. Zatim su se vozili preko vinograda Šandorice do Mlinaraca, posjetili crkvu Kraljice Svete Krunice te nakon toga vozili do Serdahela. U Serdahelu su posjetili grob pjesnika Stipana Blažetina, upoznali se sa serdahelskom crkvom Presvetog srca Isusova i na kraju dana slušali predavanje Edite Kocsis o utvrdi Novi Zrin.
Drugoga dana program se morao prilagoditi kišnom vremenu, pa su tako biciklisti u prijepodnevnim satima autobusima posjetili hrvatske zajednice u Sumartonu, Mlinarcima i Fićehazu. U Sumartonu su se upoznali s poviješću sela i crkve svetog Martina te posjetili zavičajnu kuću „Naša hiža”. U Mlinarcima im je organizirana prava hrvatska fešta s harmonikašem, gibanicama i drugim tradicionalnim pomurskim poslasticama. Naravno, priče o mlinovima i povijesti sela nisu ni ondje izostale. U Fićehazu su čuli kako se mala hrvatska zajednica bori za očuvanje jezika i kulture te očekuje promjene nakon cestovnog povezivanja s Hrvatskom, odnosno nakon izgradnje novog mosta na rijeci Muri. U tom pogledu glasnogovornik Hrvata Ivan Gugan obećao je svoje zalaganje kod nadležnih organa. Poslijepodne vrijeme se razvedrilo na radost biciklista jer, kako su rekli, nisu došli voziti se autobusom, nego biciklom. Tako se u poslijepodnevnim satima vozilo biciklima od Serdahela do Kerestura, gdje su ih čekali članovi DVD-a Kerestur i predstavnici tamošnje hrvatske samouprave. Vatrogasna kola predvodila su ih sve do spomen-parka Novi Zrin, a zatim kroz prekrasan krajolik koji vodi niz tok rijeke Mure do ušća Mure i Drave. Kod spomen-parka predsjednica Udruge Zrinskih kadeta Anica Kovač održala je kratko predavanje i mali kviz o slavnim djelima Nikole Zrinskog Čakovečkog i o utvrdi. S članovima povijesne postrojbe položeni su vijenci ispred spomenika Novog Zrina. Ruta se nastavila prema Tilošu do ušća Mure i Drave, a prekrasna priroda i pomurska legenda o nesretnoj ljubavi Morice i Drava očarale su izletnike. Povratak do Serdahela bio je pravi izazov biciklistima – trebalo je prevaliti više od 20 kilometara u jednom mahu.
Treći dan bio je posvećen posjetu Bečehelu i Letinji, gdje također djeluju hrvatske samouprave. U Bečehelu su posjetili Aerodrom ultralakih letjelica Mura, a u Letinji park s dvorcem Szapáry. Zatim su krenuli prema Hrvatskoj do prvog naselja, Goričana. Ondje ih je primio župnik Josip Drvoderić i predstavio im crkvu sv. Leonarda, na čijem se oltaru nalazi i kip sv. Ladislava kralja, utemeljitelja Zagrebačke biskupije. Njoj su do 1777. godine pripadala i pomurska hrvatska naselja. Slijedio je još jedan krug oko šoderice i povratak u glavno mjesto okupljanja – Serdahel.
Posljednje druženje uz ručak bilo je prilika za izražavanje zahvale organizatorima i svima koji su sudjelovali u priredbi. Tu prekrasnu manifestaciju u kojoj nije bilo samo sporta nego i mnogo hrvatskih kulturnih sadržaja – od pomurske narodne nošnje, kajkavskog narječja, gibanice, mazanice, tamburaša, harmonikaša do pomurskih popevki i povijesti Zrinskih – ne bi bilo bez dragih ljudi koji su se potrudili gostima ponuditi ono najbolje kako bi se osjećali dobro u Pomurju.
Beta
Beta
