Narodnosni pjevački susret „Julcsika – Tercsike”

Pjevački susret svake godine poziva mađarske i hrvatske narodnosne zborove iz cijele zemlje da nastupe i zajedno provedu zabavan dan. Na deveti susret osim ponajprije hrvatskih skupina odazvao se i pokoji mađarski zbor koji odavno njeguje hrvatsko-mađarsku tradicijsku suradnju. Ove godine
nastupile su sljedeće skupine.

Plesna skupina „Jabuke”

Tijekom turske okupacije Erčin i okolica bili su depopulirani. Godine 1630. i 1690. naselili su g katolički južni Slaveni predvođeni franjevcima. Uz velike žrtve izgrađene su dvije crkve, i to 1689. i 1762. godine. Nakon promjene režima 1995. godine osnovan je Klub Rac kako bi se očuvale lokalne vjerske i tradicionalne vrijednosti. Od 2006. godine djeluje Hrvatska samouprava Erčina koja kontinuirano podržava Plesnu skupinu „Zorica”, koju vodi Márkó Szili i koja je osnovana prije gotovo 20 godina, i Zbor „Jorgovani”, koji vodi Tímea Szili Istvánné Viczkó. Zbor pjeva crkvene, lokalne racke i starohrvatske pjesme. Sadašnja Plesna skupina „Jabuke” također pod vodstvom Márka Szilija osnovana je 2022. godine, a njezini članovi dolaze iz Plesne skupine „Zorica” i drugih srpskih i hrvatskih plesnih skupina. Ove godine Jabuke su otplesale koreografiju „Rác búcsú Ercsiben” („Racki oproštaj u Erčinu”).

Zbor „Jorgovani”

Zbor „Jorgovani” izniknuo je iz kontinuiranih plesačnica erčinskih Hrvata u srpnju 2009. Njihov prvi nastup bio je 14. kolovoza 2009. na oproštajnoj zabavi Raca. Zbor od 12 članova sastoji se od erčinskih djevojaka i žena koje su rackog, tj. bunjevačkog, bosanskog, dalmatinskog podrijetla i čiji su se predci naselili u Erčinu i okolici. Od tada su sačuvali svoj jezik, pjesme, plesove, narodne i svete tradicije. Njihov je cilj prikupljati, čuvati i prikazivati drevne, jedinstvene erčinske crkvene i svjetovne pjesme te narodne pjesme na svojim festivalima i događajima. Svojim nastupima žele učiniti lokalni kulturni život šarenijim i bogatijim. Često nastupaju s Plesnom skupinom „Jabuke”. Nekoliko su puta uspješno nastupali i na inozemnim festivalima u Hrvatskoj, Srbiji i Austriji. Posebnu pažnju posvećuju čuvanju stare narodne nošnje erčinskih Raca te nošnje svake godine dopunjavaju i šiju nove. Osim narodnih pjesama poznaju širok raspon vjerskih i crkvenih pjesama, od kojih su većinu naučili iz zbirke Kluba Erčinski Rac, koji je osnovan 1996. godine – od starih arhaičnih sakralnih pjesama do poznatih pjesama današnjih liturgija. Rado sudjeluju na crkvenim i nacionalnim pjevačkim susretima i crkvenim misama. Zbor „Jorgovani” primio je 15. ožujka 2015. „Nagradu za javnu kulturu” od gradske općine Erčin. Voditeljica je zbora Szili Istvánné Tímea Viczkó, a glazbeni korepetitor László Tornyossy, koji svira harmoniku.

Plesna skupina „Biser”

Plesna skupina „Biser” osnovana je 2016. godine u Dušnoku. Ponosi se s nekoliko koreografija, uključujući slavenske, bunjevačke, šokačke i makedonske plesove. Stalni su izvođači na svim događanjima u Dušnoku, a redovito sudjeluju i u programima Hrvata u Mađarskoj. Posebnu pozornost posvećuju i održavanju kontakta s domovinom – 2016. nastupili su na međunarodnim festivalima folklora u Đakovu, a 2019. u Vinkovcima. Cilj im je što više savladati, prenijeti i predstaviti plesove svih hrvatskih etničkihskupina. Njihov moto dolazi od Józsefa Szávaija: „Na našim ramenima i rukama nije samo vez i ukras, već i povijest i tradicija. Tradicija koja u selima nikada ne znači kamenje, već niz živih života koji slijede jedan za drugim.“ Hrvatska državna samouprava dodijelila je 2020. godine Plesnoj skupini „Biser” iz Dušnoka državnu nagradu za izvanredne aktivnosti na području hrvatske kulture u Mađarskoj. Njihovo najuspješnije događanje bila je tradicionalna svadba u Dušnoku na proslavi rackih Duhova (Rác Pünkösdön) 2019. godine. Četverosatni program imao je više od 170 sudionika odjevenih u tradicionalne nošnje. Kratka koreografija sastavljena od toga predstavljena je na nekoliko događanja. Skupina je s ovom koreografijom osvojila titulu „Nívó díjas kiemelten minősült együttes” („Nagrada nivoa visokokvalificiranog ansambla”) ove godine.
Voditeljica je plesne skupine Éva Tamaskóné.

Ženski zbor „Cselefendi”

Ženski zbor „Cselefendi” postoji više od 30 godina. Gradski narodni zbor osnovan je 1995. godine uz sudjelovanje žena iz lokalnog kluba umirovljenika. Gospođa Józsefné Dobák organizirala je prve probe, režirala nastupe i izgradila koheziju zajednice oko skupine.Zbor od samog početka redovito nastupa na gradskim događanjima, proslavama te crkvenim i kulturnim događajima. To je zajednica koja čuva tradiciju i vjerno njeguje baštinu mađarskih narodnih pjesama. Uglavnom su izvodili mađarske narodne pjesme, vojne pjesme i ženska zborska djela, često s vlastitim aranžmanima. Józsefné Dobákné vodila je zbor do 2017. godine, a zatim je 2018. godine Tímea Homoki preuzela vodstvo skupine dajući joj sadašnji oblik, ime, novi repertoar. Uključene su mlađe članice te su organizirani programi za obljetnice. Novo ime odabrano je 2019. godine te je naziv promijenjen u „Ženski zbor Cselefendi”. Cselefendi znači ‘pričljiva žena, žena koja ogovara’. Članice skupine ne samo da pjevaju nego i stvaraju zajednicu, razgovaraju i aktivno sudjeluju u životu grada. Kao zajednica simbol su lokalnog identiteta.

Muški zbor „Komšije” iz Tukulje

Voditelj Pjevačkog zbora „Komšije” László Tornyossy opisao je sastav ovako: „Okupljamo se već više od 15 godina kako bismo bili dobri komšije, tj. susjedi, i očuvali pjesme i napjeve tukuljskih Raca od zaborava. Redovito nastupamo na Susretima podunavskih Hrvata, pjevačkim susretima i lokalnim događanjima.”Muški zbor iz Tukulje predstavnik je očuvanja mađarske tradicije te diljem zemlje njeguje i predstavlja bogatu kulturnu baštinu naselja Tukulje, ponajprije južnomađarske i racke, narodne pjesme. Okosnicu repertoara Muškog zbora čine narodne pjesme, vinske pjesme i vojničke pjesme temeljene na lokalnim tradicijama. Njihov stil izvedbe karakterizira tradicionalno polifono, autentično muško pjevanje i vedar, oslobođen stil izvedbe. Cilj je zbora očuvanje tradicije, a svojim aktivnostima ne samo da zabavljaju nego i aktivno čuvaju i prenose subetničke korijene, što je važan element mađarske kulturne raznolikosti. Redoviti su izvođači na festivalima i kulturnim događajima. Često nastupaju na pozornici s folklornim sastavima (poput folklornog sastava Lászlóa Halásza ili tamburaških sastava) i drugim lokalnim tradicionalnim skupinama.

Muški zbor „Éppen Dalban”

Muški zbor „Éppen Dalban” osnovan je u siječnju 2019. u Baracski. Doktorica Ottília Kolumban sanjala je o osnivanju zbora i okupljanju lokalnih muškaraca s dobrim glasom koji vole pjevati, čime bi se obogatio život zajednice. Dirigentica je zbora Bernadett Szijártó, a predsjednik László Debreczeni. Njihov repertoar uglavnom uključuje vojne pjesme i mađarske narodne pjesme, ali uključuju i crkvene pjesme te narodne i mađarske pjesme. Također uživaju u zajedničkom pjevanju sa ženskim zborom Bello Sonos i Fehér Rózsa Dalkör. Nastupaju na događajima u lokalnim i okolnim naseljima te na proslavama u Vojnom memorijalnom parku u Pákozdu. Njihov je moto „Neka glazba bude za sve!” (Zoltán Kodály).

Harkanjski mješoviti zbor

Harkanjski mješoviti zbor osnovan je 2002. godine. Dvadesetak stalnih članova tijekom godina doselilo se u naselje, a uglavnom su Hrvati iz Podravine, Šokci, Bunjevci, Bošnjaci. Zbor već 20 godina prati orkestar na kulturnim priredbama. Osim izvornih narodnih pjesama njihov repertoar uključuje i prilagođene i novije pjesme. Nastupaju 10–15 puta godišnje i u svojoj sredini i u Hrvatskoj. Redovito sudjeluju na događanjima u dvorcu Harkány kao što su Pozdrav proljeću, Harkanjsko ljeto, Žetveni festival. Osim narodnih pjesama pjevaju i crkvene pjesme. Čuvaju drevno blago svojih baka, štite ga i prenose potomstvu. Sudjeluju u nekoliko crkvenih događanja i misa kao što su koncert Bogojavljenja, hodočašće na Duhove u Máriagyűd, božićna misa, uskrsna svečanost, oproštaj od Srca Isusova, blagoslov vina i izrada Betlehema. Svake godine organiziraju hodočašće za vjernike nastojeći tako ojačati njihov osjećaj narodnosne pripadnosti. Zbor nastupa u izvornim narodnim nošnjama. Mnogi su donijeli narodne nošnje od kuće, od svojih baka i djedova, a za one koji ih nisu imali izradili su ih uz potporu ili kupili. Dobili su više priznanja: 2019. godine Hrvatska samouprava Baranjske županije dodijelila je zboru nagradu „Za Hrvate Baranje” kao priznanje za njegov dugogodišnji rad, a 2023. godine Mađarsko-hrvatski savez dodijelio mu je nagradu „Za rad u životu hrvatske zajednice u Mađarskoj”.

Zbor „Ružice” iz Kalače

Ženski zbor „Ružice” osnovan je 2008. godine na inicijativu Hrvatske samouprave Kalače. Primarni je cilj skupine obrada narodnih i crkvenih pjesama rackih Hrvata koji žive na području Kalače, u Baćinu i Dušnoku. U svoj program vole uključiti i pjesme Hrvata u Mađarskoj i pjesme iz Hrvatske. Pjevaju na kalačkim misama na hrvatskom jeziku, a redovito nastupaju i na hrvatskim događanjima u svojoj županiji i na raznim susretima hrvatskih narodnih zborova. Skupinu vodi Attiláné Róbert Mácsai. Članice su žene podrijetlom iz Dušnoka i Baćina koje žive u Kalači.

Kršul