Dan hrvatskoga tiska u Mađarskoj i 35. obljetnica Hrvatskog glasnika

Proslavu je otvorila ravnateljica Croatice Timea Šakan-Škrlin, koja je i moderirala program. Zahvalila je svim počasnim gostima te u svojem govoru istaknula: „Trideset i pet godina za jedan manjinski tisak odnosno manjinski tjednik nije samo broj, to je povijest zajednice, kronika naših ljudi, naših mjesta, jezika, kulture, identiteta. Sve te godine Hrvatski glasnik pratio je život Hrvata u Mađarskoj, bilježio je uspjehe, izazove, događaje, promjene generacija i vremena u kojima smo živjeli. Bio je i ostao prostor informiranja, povezivanja i očuvanja našeg identiteta. Kad govorimo o hrvatskim medijima u Mađarskoj, ne govorimo samo o tiskanom izdanju nego i o medijima Croatice, Radiju i TV-u ‘Croatica’ te hrvatskim radijskim i televizijskim programima na MTVA-u jer svi zajedno čine prostor hrvatske prisutnosti u mađarskoj javnosti.” Ravnateljica Šakan-Škrlin također je ukazala na važnost ljudskih resursa kao i prilagodbu medija promjenama današnjeg ubrzanog vremena.

Prisutnima su se kratko obratili i veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić, novi glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Ivan Gugan, zamjenica ravnatelja Hrvatske
matice iseljenika Ivana Rora.

Ivan Gugan istaknuo je da kao bivši novinar vidi kako je danas zadatak novinara još puno složeniji nego što je bio. Nada se da će biti mladih snaga koje će s istim entuzijazmom nastaviti rad. Po njegovu mišljenju današnji novinari rade na tome da hrvatska javnost u Mađarskoj i svijetu bude informirana o tome što smo i kako živimo. Zahvalio je svim bivšim i sadašnjim djelatnicima Hrvatskog glasnika i Croatice na predanom radu i svemu što su učinili za hrvatsku zajednicu.

Ivana Rora u svojem obraćanju prisutnima izjavila je: „Čestitam od srca. Svih ovih godina, više od tri desetljeća, imali smo izvrsnu suradnju. Sudjelovali ste i sudjelujete na svim
projektima Hrvatske matice iseljenika i na tome vam od srca hvala. Ono što najviše cijenimo vaša je predanost, ljubav prema onome što radite i neiscrpna energija.”

Veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić izjavio je: „Hrvatski tisak u Mađarskoj doista ima osobitu ulogu te služi očuvanju hrvatskog jezika i identiteta. S povećanom asimilacijom, koja je prirodna i normalna, hrvatska zajednica u Mađarskoj osjetno se smanjuje i to se vidi i iz posljednjeg popisa stanovništva. No hrvatski tisak u Mađarskoj jest i treba i ubuduće biti u službi informiranja o svim važnijim zbivanjima koja su ponajprije namijenjena Hrvatima u Mađarskoj te ih također predstaviti matici. Budite i ostanite izvorna hrvatska riječ, ne samo u svrhu informiranja nego i obrazovanja. Nastavite motivirati i mlađe naraštaje.” Veleposlanik se također osvrnuo na nezainteresiranost pripadnika hrvatske zajednice u Mađarskoj za pojedine kulturne programe koje za njih organizira Veleposlanstvo. Pozvao je da se ubuduće pridruže i sudjeluju u većem broju.

U središtu pozornosti na proslavi Dana hrvatskoga tiska u Mađarskoj i 35. obljetnice Hrvatskog glasnika bile su jedne od najzaslužnijih osoba kad je u pitanju Dan tiska i jedini
tjednik Hrvata u Mađarskoj, koji u kontinuitetu izlazi već 35 godina. To su dugogodišnja glavna urednica Hrvatskog glasnika Branka Pavić Blažetin (na čiju je inicijativu i utemeljen Dan tiska) i novinar Stipan Balatinac, koji je na tom radnom mjestu već 33 godine.

Glavna urednica Hrvatskog glasnika Branka Pavić Blažetin održala je sustavno, sadržajno i nadasve zanimljivo predavanje „35 godina Hrvatskog glasnika: digitalna transformacija – multimedijski pristup informiranju”. Predavanje je prisutnima upotpunilo znanje o krivulji razvoja Hrvatskog glasnika kao „jednog od nezamjenjivih stupova koji doprinosi očuvanju hrvatskoga identiteta, jezika, kulture i povijesne memorije”. Među ostalim istaknuto je to da je još od 2010. godine Glasnik prisutan na internetskoj stranici i na društvenim mrežama te je od tada suvremeni dnevni informativni kanal koji dopire i do čitatelja izvan granicaMađarske. Razvoj Hrvatskog glasnika glavna urednica Pavić Blažetin podijelila je po fazama od samih početaka preko širenja i „zlatnog doba” uredništva pa do današnjih dana navodeći prije svega činjenice o kojima mlađi uzrasti ne znaju mnogo.

Stipan Balatinac prisutnima je izložio konceptualno drukčije, ali podjednako zanimljivo predavanje „Kako je bilo? Kako je biti narodnosni novinar u Mađarskoj?”. On je podijelio
svoja tridesettrogodišnja iskustva kao novinara, iskreno i bez zadrške govoreći i o dobrim i lošim stranama posla te o promjenama koje su se zbivale zbog politike ili zbog asimilacije. Stipan Balatinac smatra najljepšim dijelom svojega posla kontakt i rad s ljudima u hrvatskojzajednici, ali navodi i osobnu brigu oko mladih nasljednika, koje po njegovu mišljenju treba angažirati što prije jer je većina sadašnjih novinara (kojih je trenutačno samo četvero) već zrele dobi.

Nažalost, proslavi nije mogla nazočiti novinarka Bernadeta Blažetin, koja također radi u Hrvatskom glasniku od samih početaka. Njezino toplo i iskreno predavanje pod nazivom „Tri desetljeća u službi među svojima” prisutnima je pročitala urednica Radija Croatice Maja Škrlin.

 

„35 godina Hrvatskog glasnika: digitalna transformacija – multimedijski pristup informiranju”

Predavanje glavne urednice Hrvatskog glasnika Branke Pavić Blažetin

„Naš je cilj izvještavanje, svakodnevno osnaživati i dati još veću vidljivost temama i događajima važnim za našu zajednicu. Ujedno smo danas više nego ikada svjesni težine
novinarskog poziva. Profesionalno novinarstvo podrazumijeva objektivnost, uredništvo, točnost i odgovornost prema javnosti. U vremenu obilja informacija i sve češćih
dezinformacija naša je zadaća provjeravati činjenice, izvještavati nepristrano i čuvati ono što imamo.” Tako je predavanje započela Branka Pavić Blažetin. Zatim se prisjetila kako je bio četvrtak, 2. svibnja 1991. godine, kad je izišao prvi broj Hrvatskoga glasnika. Kao što je poznato, HDS je na prijedlog Branke Pavić Blažetin 2017. godine taj dan proglasio svojim „blagdanom” radi naglašavanja uloge tog tjednika.

Od svojeg osnutka Hrvatski glasnik razvijao se s obzirom na osigurane uvjete. Taj razvoj predavačica je podijelila u više faza.

1.) studeni 1990. – 2. svibnja 1991.

Kao što je poznato, 1. studenog 1990. bila je utemeljiteljska skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj. U rezoluciji pod točkom 5 donesena je odluka da se pokrene samostalni tjednik Hrvata u Mađarskoj. U to vrijeme Savez je bio u sličnoj funkciji kao današnji HDS. Trebalo je proći šest mjeseci da bi izišao prvi broj Hrvatskog glasnika. Početci su bili skromni, na malom broju stranica malog formata, ali relativno velik broj ljudi radio je za taj tjednik.

2.) 2. svibnja 1991. – veljača 1992.

Prvi urednik Hrvatskog glasnika bio je Marko Marković, koji je preminuo u veljači 1992. Bili su to početci stvaranja tjednika.

3.) veljača 1992. – kraj 1993.

Od veljače 1992. do kraja 1993. nastaje specifična situacija. Uime osnivača Hrvatskog glasnika predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj, tada političkog tijela Hrvata u Mađarskoj, Đuro Franković ujedno je v. d. glavnog i odgovornog urednika Hrvatskoga glasnika. To je bio svojevrsni sukob interesa.

4.) 1993. – ožujak 2005.

Ladislav Gujaš glavni je i odgovorni urednik te se događaju velike promjene. To je vrijeme kad tjednik ima znatna financijska sredstva i velik broj novinara. Bilo je razdoblja i kad je za tjednik radilo 12 ljudi s relativno malim brojem stranica, također 12. Dotad se tjednik tiskao u Budimpešti u velikom poduzeću, ali Gujaš seli tiskanje tjednika u tiskaru Zrinski u Čakovec. To je grafički zlatno doba za Hrvatski glasnik. Tiskara Zrinski vrši i lekturu i korekturu teksta i grafiku. Glasnik ima posebnog fotografa, šest do sedam novinara, glavnog urednika, više dopisnika, dvije redakcije (u Budimpešti i u Velikoj Kaniži). Godine 1999. osniva se izdavačka kuća Croatica, čiji je temelj upravo Hrvatski glasnik i sredstva koja taj tjednik dobiva. Sve do 2004. situacija je vrlo dobra, postoji velik broj novinara raspoređenih po regijama, ali 2004./2005. javljaju se financijski problemi. Predsjednik tadašnjeg HDS-a Mijo Karagić izjavljuje i tuži se državi kako svi mediji manjina dobivaju mala sredstva.

5.) svibanj 2005. – 2014.

U ožujku 2005. godine Ladislav Gujaš daje otkaz. Te godine od ožujka do svibnja Hrvatski glasnik nema službenog urednika. Nakon toga ravnatelj Croatice imenuje Branku Pavić Blažetin vršiteljicom dužnosti urednika, a nakon toga raspisan je natječaj na kojem je ona od 1. listopada 2005. izabrana za glavnu i odgovornu urednicu.

6.) 2005. – 2010.

Ovo je razdoblje vrlo važno jer izdavačka kuća s uredništvom Hrvatskoga glasnika i nekoliko ljudi izvana traži prostor razvoja koji je otvoren prema razvoju medija i digitalizaciji. Godine 2006. pokreće se Radio Croatica, a već godinu prije na mrežne stranice pohranjuju se PDF inačice objavljenih brojeva. Već tada shvaćeno je koliko je važno biti prisutan u digitalnom prostoru, pa se ubrzo pokreće i profil na Facebooku. Već 2010. uredništvo preko Facebooka uživo prenosi sjednice skupštine HDS-a. 2011. pokreće se mrežna stranica Hrvatskog glasnika.

7.) 2014. – 2022.

Na inicijativu glavne i odgovorne urednice Hrvatskog glasnika Branke Pavić Blažetin 2013. ravnatelj Croatice predlaže skupštini HDS-a da se utemelji Medijski centar Croatica,
organizacijska medijska cjelina unutar poduzeća s integralnim uredništvom. Za glavnu i odgovornu urednicu izabrana je Branka Pavić Blažetin. Uz tiskanu inačicu Glasnika tu je
njegova mrežna stranica i Facebook stranica, Radio Croatica (mrežna i Facebook stranica), počinju se raditi videoprilozi. Godine 2016. već se počinje s proizvodnjom videosadržaja u stalnim terminima. Sve platforme imaju stalne termine uz prigodne klizne po potrebi. Rade se dvije jednosatne ili jednoipolsatne informativno-govorne emisije s mnoštvom zanimljivosti te stalna podcast emisija petkom, što je bila svojevrsna novina u to vrijeme. Medijski centar Croatica gasi se 2023. Uredništvo Hrvatskog glasnika djeluje samostalno, kao i mediji Croatice – Radio Croatica i Croatica TV.

8.) 2023. – danas

Uredništvo Hrvatskog glasnika čine glavna i odgovorna urednica, tri novinara te lektor koji je ujedno i korektor, a koji je stalni vanjski suradnik. Oni ostvaruju sadržaj tiskanog izdanja. Prijelom izdanja radi vanjski suradnik. Objavljuje se 16 stranica tjedno. Uredništvo, glavna i odgovorna urednica te novinari (Stipan Balatinac, Bernadeta Blažetin i Čarna Kršul), rade na mrežnoj stranici i na Facebook stranici Hrvatski glasnik, dok se tjedna najava sadržaja Hrvatskog glasnika objavljuje na YouTubeu.

 

Prenesen je samo kostur predavanja koje je glavna urednica Branka Pavić Blažetin zaključila riječima: „Bez jakih medija na materinskom jeziku zajednica nema svoju unutrašnju kontrolu niti osigurava potrebnu javnost i demokratičnost. Slabi mediji ne jačaju ni manjinski identitet ni osjećaj pripadnosti manjinskoj zajednici ni kolektivnu svijest.”

Nakon predavanja prisutni su mogli pogledati izložbu u povodu obljetnice Hrvatskoga glasnika „Naslovnice kroz vrijeme”.

Svečanost su sviranjem uljepšali Bálint Horváth i prijatelji tamburaši iz HOŠIG-a.

Osim već spomenutih proslavi su nazočili i generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, diplomatska savjetnica Marina Sikora, urednica časopisa „Matica” Jelena Badovinac-
Dimitrijević, predsjednik Hrvatske samouprave Budimpešte Stipan Đurić i mnogi drugi čelnici hrvatskih institucija u Mađarskoj.

 

Kršul