Dan hrvatskog tiska u Mađarskoj

Prigodnim govorima obratili su se i predsjednik HDS-a Ivan Gugan, ravnateljica Croatice Timea Šakan-Škrlin, urednik SO Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivo Kujundžić. Prisutnima su se izlaganjima predstavili i gosti iz Tuzle: predsjednik tuzlanske podružnice HKD-a „Napredak” Ivica Kovačević te glavna urednica Hrvatskog glasnika – multimedijskog portala za kulturna i društvena pitanja HKD-a „Napredak” – Maja Nikolić. Skupština Hrvatske državne samouprave 2. svibnja 2016. u Santovu je na inicijativu tad glavne i odgovorne urednice Medijskog centra „Croatica” Branke Pavić Blažetin i na prijedlog Odbora za kulturu i vjerska pitanja 2. svibnja proglasila Danom hrvatskog tiska u Mađarskoj. Branka Pavić Blažetin svoju je inicijativu, koja je nastala nakon brojnih godišnjih obilježavanja dana kad je izišao iz tiska prvi broj Hrvatskog glasnika, 2. svibnja, smatrala važnom i opravdanom zbog tuzemnih i inozemnih konferencija, susreta, dana otvorenih vrata na kojima je s ravnateljem Croatice Čabom Horvathom činila Hrvatski glasnik vidljivim ne samo kod njegovih pretplatnika nego i kod Hrvata u Vojvodini, Austriji te europskom prostoru gdje žive Hrvati, ali i u matičnoj domovini. Time su vidljivijim činili i Hrvate u Mađarskoj. Prema njezinim riječima ostvarivali su plodnu suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, programom HRT-a „Glas Hrvatske”, tjednikom „Hrvatske novine” u Austriji te s tjednikom „Hrvatska riječ” u Srbiji, a to i danas čine. Oni koji rade u medijima imaju slične dileme i probleme. „Smatram da tisak ima jako važnu ulogu u životu narodnosnih zajednica iako se to često zanemaruje. Smatrala sam da trebamo utemeljiti jedan dan koji će govoriti o nama, mislim pritom na narodnosne profesionalne novinare, te sam u dogovoru s ondašnjim ravnateljem Croatice Čabom Horvathom predložila Odboru za kulturu i vjerska pitanja HDS-a svoju koncepciju. Imala sam i sreću da je predsjednik Odbora za kulturu i vjerska pitanja bio naš kolega Stipan Balatinac, koji se puno zauzeo za to. Prijedlog je prihvaćen te se 2. svibnja slavi kao Dan hrvatskog tiska u Mađarskoj. Dan 2. svibnja 1991. godine povijesni je datum za Hrvate u Mađarskoj jer je tad prvi put izišao tjednik pod hrvatskim imenom koji je okupljao sve Hrvate od Gradišća do Bačke. On je ‘oaza hrvatske pisane riječi u Mađarskoj’”, ističe Branka Pavić Blažetin te dodaje kako je njezina vizija bila da taj dan uđe u naš život u svim sferama, da se obilježava i u školama na novinarskim radionicama te u hrvatskim institucijama na susretima s čitateljima. Ravnateljica Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica” Timea Šakan-Škrlin u uvodnom govoru pozdravila je sve prisutne, posebice goste iz Bosne i Hercegovine i iz Hrvatske te istaknula: „Naši novinari igraju ključnu ulogu u našoj hrvatskoj zajednici. Oni ne samo da bilježe naše trenutke i naša događanja nego i oblikuju naš identitet i utječu na našu zajednicu. Danas slavimo njihovu ulogu i značaj u očuvanju naše priče.” Prisutnima se obratio i predsjednik HDS-a Ivan Gugan: „Pozdravio bih svoje kolege s obzirom na svoje dvadesetpetogodišnje novinarsko iskustvo. Ovim danom želimo zahvaliti novinarima na njihovu radu u očuvanju jezika i identiteta, a svi su oni uključeni i u društveno-politički život naše zajednice, pomažu da se naša zajednica održi te da se hrvatska kultura i riječ širi i nadalje.” „Pokazujemo velik interes za Hrvate u Mađarskoj, što dokazuje i to da se tri ekipe HRT a upravo nalaze u Mađarskoj – jedna u Mohaču snima dokumentarni film, jedna je upravo u Croatici, a jedna u središtu Budimpešte”, istaknuo je urednik SO Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske HRT-a Ivo Kujundžić. Uslijedila je prezentacija glavne urednice Hrvatskog glasnika Branke Pavić Blažetin, koja je na toj funkciji od 2005. godine i koja je za svoj doprinos hrvatskoj zajednici u Mađarskoj ove godine primila prestižnu nagradu „Utjecajna hrvatska žena”. Ona je prisutne riječima i slikom provela kroz povijest, razvoj hrvatskog tiska u Mađarskoj – od početka pa sve do sadašnjih dana. Ove godine obilježavamo 33 godine samostalnog tjednika Hrvata u Mađarskoj. Svoj institucionalni tisak Hrvati imaju od kraja 19. stoljeća, kad je u Kalači biskup Ivan Antunović pokrenuo Bunjevačke i šokačke novine. Prvi broj Hrvatskog glasnika imao je 12 stranica. Glavna je urednica citirala što je napisao prvi urednik Hrvatskog glasnika Marko Marković: „Trnovit je bio put do izlaženja prvog broja Hrvatskog glasnika, svih Hrvata od Kaćmara do Bizonje, ali vidite, svladali smo sve teškoće i od današnjega dana, svakoga tjedna možete čitati list, isključivo na našem lijepom i milom hrvatskom jeziku.” Obrazložila je kako cilj tjednika nije bio samo informiranje nego i buđenje hrvatske svijesti i pripadnosti. Kako su se mijenjale političke prilike, mijenjao se i položaj Hrvatskog glasnika. Predsjednik HKD-a „Napredak” podružnice Tuzla predstavio je društvo koje je nastalo početkom 20. stoljeća. Napredak je jedno od četiriju temeljnih nacionalnih kulturnih društava koja su nastala u turbulentnom razdoblju kad odlazi Osmansko Carstvo, a dolazi Austro-Ugarska Monarhija. Uz Maticu hrvatsku Napredak je ključna institucija Hrvata u BiH te nastaje 1902. godine. Nastao je paralelno u Mostaru i u Sarajevu. Odigrao je povijesnu ulogu u školstvu. Hrvatsko kulturno društvo „Napredak” središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata. Osnovni je cilj Napretka očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Taj cilj nastoji se ostvariti promicanjem hrvatskog jezika i kulture, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama. Zato Napredak organizira i potiče brojne kulturne manifestacije i stipendira talentirane studente. Unutar Napretka djeluju mnoge kulturne i sportske organizacije. Sjedište Napretka nalazi se u Sarajevu. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanja bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom „Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike”, a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom „Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu”. Prvi predsjednik u Mostaru bio je fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. Godine 1904. sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ „Napredak”. Maja Nikolić, glavna urednica Hrvatskog glasnika za Bosnu i Hercegovinu, smatra da je danas izazovno govoriti o medijima. Nekad su mediji bili sedma sila, a danas je svaki čovjek jedan mali medij jer svi imamo društvene platforme na društvenim mrežama i svi upotrebljavamo više medije nego sami sebe da se približimo ljudima, živimo u jednom medijskom, tj. virtualnom svijetu. Hrvatski glasnik (BiH) nastoji ostati medij u službi čovjeka. Nastao je u vrijeme početka rata u BiH, a cijelo vrijeme i HKD „Napredak” i franjevački samostan u Tuzli sve što rade, rade zajedno. Na inicijativu fra Petra Matanovića i Ljubomira Aždajića u prosincu 1992. godine počeo je rad na Hrvatskom glasniku, prvom glasilu hrvatskog naroda u BiH nakon pada komunizma. Hrvatski glasnik bio je jedan od projekata HKD-a „Napredak”. Mrežne stranice hrvatskiglasnik.ba postoje od siječnja 2020. godine te se na taj način on približio Hrvatima gdje god da se oni nalazili. „Glavna nam je uloga da pratimo život Hrvata u BiH, posebice u Tuzlanskoj županiji. Osim glavne urednice imamo još sedam suradnika i pet stalnih kolumnista. Ne bavimo se crnom kronikom, ne zalazimo u privatne živote, nego govorimo o problemima iz perspektive stručnjaka. Hrvatski glasnik dugi je niz godina bio jedini tiskani medij u Tuzli. Mi smo kreatori javnog mnijenja”, ističe glavna urednica Maja Nikolić. Nakon izlaganja predsjednik tuzlanske podružnice HKD-a „Napredak” Ivica Kovačević svečano je otvorio izložbu fotografija Samira Zahirovića pod naslovom Tragovi. Događanju su prisustvovali i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić, diplomatska savjetnica Marina Sikora, glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga, generalni konzul Drago Horvat, konzul-savjetnica Miona Ševčik.

Kršul