Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Iza nas je još jedna stara, a ispred nas ponovno jedna nova godina. Nakon blagdana Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, započelo je pokladno razdoblje, koje traje sve do pokladnog utorka odnosno do Čiste srijede, čime počinje korizmeno vrijeme.
Pokladno je vrijeme ponajprije obilježeno bučnim zabavama, veselicama, plesom, ludovanjem, maskiranjem, prekomjernim konzumiranjem jela i pića, odnosno ludovanjem „ko da niko nikad umrit neće”. A sve to vrhunac doseže na poklade, od pokladnog četvrtka do pokladnog utorka. Posebno se ističu mohačke buše, a u Bačkoj to su obnovljene maškare. Pokladno razdoblje u Bačkoj obilježeno je tradicionalnim pokladnim zabavama, velikim prelima i balovima.
Tradicionalno prvo ovogodišnje prelo održano je prošle subote (6. siječnja) u Baškutu. I ove godine bački Hrvati okupljat će se iz subote u subotu, od mjesta do mjesta, u bačkim naseljima na svojim najomiljenijim godišnjim zabavama: nakon Baškuta u Čavolju, zatim Baji, Bikiću, Sentivanu, Gari, Santovu, Kalači, Aljmašu, Baćinu, Čikeriji... Nema dovoljno slobodnih subota. I nije rijetko da se istoga dana održavaju i po dva, pa čak i po tri prela. Pa i to je bolje nego da se one produlje na razdoblje korizme, kad nije vrijeme za zabavu.
Lijepo je da se čuva tradicija naših predaka, ali sve ima svoje vrijeme – i vrijeme zabave i vrijeme suzdržavanja. Takvo je vrijeme i korizma, kad bi se trebalo suzdržavati od svega rečenoga. S druge strane na prelima se zna okupiti i po dvjesto-tristo gostiju, stoga su ona zasigurno najposjećenije priredbe bačkih Hrvata. Nažalost, one su posjećenije od mnogih drugih, možda i važnijih priredba i događanja, barem kad je u pitanju njegovanje i očuvanje materinskog jezika, kulture i identiteta, posebno pak poštovanja tradicije i nacionalne svijesti naših predaka. Prela i jesu okupljanja, ali i iskazivanje ne samo zajedništva, zajedničke veselice i plesa nego i nacionalne svijesti, poštovanja naših predaka, naše tradicije. Usprkos prigodnim kulturnim programima posvećenima tradiciji, narodnoj nošnji, plesu i pjesmi, često ne osjećamo svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.
S. B.
