Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Hrvati u Mađarskoj pomno čuvaju svoje nasljeđe i hrvatski identitet, brinu se za tradiciju, običaje, jezik, vjeru. Uz zvuk tamburice, plešući kolo, „gizdavi” su u svojoj narodnoj nošnji. Oni ne samo da čuvaju svoju povijest, oni je često ľive kao da je sadašnjost. Kao ľivot pod staklenim zvonom od kojeg se odbijaju vanjski utjecaji i gdje se odlično čuva originalnost tradicije. Ali to je jedna igra na sigurno koja blokira razvoj.
Zašto na programe kao što su predstavljanje monografije hrvatskog fotografa svjetskog glasa Stanka Abadľića u Budimpešti osim „duľnosnika” ne dođe baš nitko iz „naroda”, a ako je riječ o plesu kola ili nastupu tamburaškog sastava, imamo suprotnu situaciju? Pod tim ne mislim da ne treba uľivati u kolu i zvucima tamburice. Treba! Ali Hrvatska nije samo ono što smo naslijedili i naučili od naših predaka nego puno više, čemu nas mogu naučiti naša djeca. Ako im dopustimo. Ne moľemo se zadovoljiti isključivo ponavljanjem naučenog ponašanja, trebamo biti u toku. Dobar primjer uspješne integracije tradicije i aktualnosti ovogodišnji je „Dan mladine” u Petrovu Selu. Trodnevni program obilovao je raznovrsnim programima kao što su izloľbe, folklorni nastupi, kreativne radionice i forumi za mlade na temu međugraničnih odnosa, natjecanje u nogometu, brojni koncerti. Tajna tolikog uspjeha Dana mladine leľi upravo u činjenici da su organizatori iz HAK-a i HKK-a „Gradišće” bili mladi, koji su u programu spojili tradicionalnu i modernu ponudu. Posjetitelji su mogli poslušati i Tamburaški sastav ®gano, ali i Parni valjak, pogledati izloľbu o povijesti Dana mladine, biti dio folklorne radionice, ali i sudjelovati u „psihoterapijskom eksperimentu” u kojem se na vrlo moderan i „današnji” način dolazilo do rješenja o međugraničnim problemima. Zbog takva pristupa u programu koji je sugerirao zajedništvo hrvatske manjine i širenje njezine perspektive uľivali su brojni posjetitelji svih generacija koji su pristigli iz Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske. Uključimo više mlade i njihove ideje u hrvatsku narodnosnu svakodnevicu jer na mladima ostaje svijet.
Kršul
