Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Kao grane hrvatskoga stabla znamo kamo pripadamo, a uz to njegujemo svoje subetničke posebnosti: jezik (svoje mjesne govore), tradiciju, običaje. I ponosimo se svojim korijenima. Poruka je to onima koji se deklariraju „samo Bunjevcima” i „nehrvatima”. Ukazuju na to njihovi slogani: „Mi smo Bunjevci!”, „Mi nismo podunavski Hrvati!”, „Bunjevci nikad nisu bili Hrvati!”. Čini se da je njima upravo ovo posljednje najvaľnije. Dok oni stalno ističu svoje nehrvatstvo, nasuprot njima mi svoj bunjevački, šokački i racki identitet ističemo kao posebnosti i grane hrvatskoga stabla.
Pri objavi podataka Drľavnog zavoda za statistiku takozvani Bunjevci osvrću se na popis stanovništva, a u vezi s rezultatima koji su za njih nepovoljni pozivaju se na protukampanju Hrvata: „Boli što je protukampanja Hrvata u Čavolju bila ‘učinkovita’, jer se samo 5 ljudi izjasnilo kao Bunjevac”. Mi znamo da je Bunjevaca u Čavolju znatno više – Čavolj je općeprihvaćeno i priznato „bunjevačko” naselje, kao što znamo da je Santovo šokačko naselje, a Baćin i Dušnok racka naselja. Konkretno, prema podatcima iz popisa stanovništva iz 2022. godine pripadnikom hrvatske narodnosti u Čavolju izjasnila se 71 osoba, a u tome je i pet onih koji su se izjasnili Bunjevcima. Kako navode takozvani „Bunjevci iz okolice Baje”, po nacionalnosti je u Baji 298 Bunjevaca, a mi znamo da je ukupno 548 Hrvata – Bunjevaca, Raca, Šokaca i drugih. U tome je i spomenutih 298: u Gari 57 (152), u Kaćmaru 48 (93), u Aljmašu 25 (101)...
Mi znamo i to da je u Bačkoj 2391 Hrvat (ima Bunjevaca, Raca i Šokaca), po nacionalnosti 2169, naľalost po materinskom jeziku samo 623, a u krugu obitelji i prijatelja hrvatskim se jezikom sluľi 793. Najviše ih je, dakako, u bajskom okrugu (Baja, Santovo, Gara, Čavolj, Sentivan, Baškut...) – 1191 (1118; 376; 415). U kalačkom je okrugu (Dušnok, Baćin, Kalača) 602 (524; 74; 181), a u aljmaškom okrugu (Aljmaš, Kaćmar, Bikić, Čikerija…) 300 (287; 107; 106). U velikoj većini naselja preteľito jesu bunjevački Hrvati, u tri naselja racki Hrvati, u Santovu šokački Hrvati, u malom broju pripadnici drugih subetničkih skupina iz drugih regija ili iz Vojvodine, Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
S. B.
