Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Prošlo je vrijeme za izbor kandidata, a samim time poznate su liste: i državna i županijske liste kao i pojedinačni kandidati na mjesnim izborima. Sad je u tijeku vrijeme izborne promidžbe
Kako se približavamo izborima za mjesne, područne (županijske) i državne narodnosne samouprave, pomalo začuđuje to da nema izbornih skupova i susreta s biračima, a 9. lipnja ćemo birati odnosno glasati. Birati doduše možemo na državnoj razini, gdje su prijavljene dvije liste čiji su nositelji objavili svoje programe i planove. No i tu možemo birati samo naizgled jer svaka od dviju udruga ima svoje kandidate, odnosno liste, i svoje članove koji će glasati već prema svojoj pripadnosti kojoj od udruga. Na izborima će biti dvije državne liste s ukupno 67 kandidata, osam područnih lista sa 65 kandidata i 517 mjesnih kandidata u 119 naselja. U odnosu na dan sastavljanja popisa birača na biračkim mjestima (14. ožujka 2024.), kad je bilo 10 568 registriranih birača, aktualni je broj (29. svibnja 2024.) porastao na 11 395. Krovna Udruga, Savez Hrvata u Mađarskoj, na državnoj listi ima kandidate iz svih regija Hrvata u Mađarskoj, a Društvo Hrvati – Horvátok ima kandidate samo iz Pomurja, Budimpšete i Gradišća. Teško je očekivati da će na državnoj razini biti preglasavanja. Teško da će u spomenutim regijama lista Saveza Hrvata dobiti znatan broj glasova iako na njoj ima kandidata i iz tih regija. Ipak, mogućnost izbora postoji, što je u svakom slučaju dobro, ali je nerealno očekivati neizvjesnost u izbornim rezultatima. Drugim riječima, više-manje zna se ishod izbora. Pitanje je samo koliko će koja lista dobiti glasova. Svaka udruga prema broju prikupljenih glasova ostvarit će broj mandata u Skupštini Hrvatske državne samouprave, koja ima 31 člana. Hoće li to biti isto kao u tekućem sazivu (Savez 23, Društvo Hrvati 8) ili približno tek ćemo vidjeti. U svakom slučaju, bit će dvije opcije s vlastitim zamislima, stavovima, vizijama, što jamči da će u Skupštini biti rasprave oko najvažnijih pitanja. Bit će posebnosti i različitosti. Dakako, u demokraciji većina odlučuje. No većina ima i odgovornost poslušati i drugu stranu jer obje opcije jednako i jednakovrijedno ulažu napore za boljitak zajednice, za opstanak i budućnost Hrvata u Mađarskoj, a Skupština Hrvatske državne samouprave krovno je političko tijelo. Druga su stvar izbori za županijske i mjesne samouprave, gdje uglavnom ima onoliko kandidata koliko se i bira. Birači dobro poznaju kandidate, mnoge i osobno, poznaju njihov dosadašnji rad u svojoj užoj i široj zajednici.
S. B.
