Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Na temelju prijedloga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske na svojoj 146. sjednici, održanoj 11. veljače 2026. godine, donijela je odluku o proglašenju „Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske”. Prijedlog o proglašenju toga tjedna Vlada je uputila Hrvatskom saboru, koji je nadležan za donošenje konačne odluke.
Cilj je utvrđivanja Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske pojačati vidljivost Hrvata izvan Republike Hrvatske u hrvatskoj javnosti, osnažiti njihovu nacionalnu samosvijest, potaknuti međusobno bolje upoznavanje i snažnije svehrvatsko povezivanje, osvijestiti pripadnost jednom i nedjeljivom hrvatskom narodu te afirmirati i razvijati globalno hrvatsko zajedništvo.
Održavanjem Tjedna stvara se nova praksa u promicanju i jačanju institucijske i društvene povezanosti Republike Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan njezinih granica. U suradnji s organizacijama Hrvata izvan Republike Hrvatske te državnim, javnim, kulturnim, znanstvenim i drugim ustanovama pripremat će se i provoditi različita događanja na kojima će se hrvatskoj javnosti, svojim baštinskim i suvremenim ostvarenjima, predstaviti Hrvati iz Bosne i Hercegovine, pripadnici hrvatske nacionalne manjine te hrvatsko iseljeništvo.
Prihvaćen je prijedlog da se Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske održava svake godine u posljednjem tjednu svibnja u Zagrebu i u županiji u kojoj će se istoga tjedna organizirati sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Budući da se u posljednjem tjednu svibnja obilježava i Dan državnosti, na poticaj Hrvata izvan Republike Hrvatske taj će se državni praznik dodatno obilježavati brojnim događanjima u kulturnim, obrazovnim, znanstvenim i drugim ustanovama te na otvorenim prostorima.
„Cilj je razvijati zajedništvo”, kazao je među ostalim državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, dok je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo kako je odluka donesena radi dodatnog dinamiziranja poveznice između domovinske i iseljene Hrvatske, nastavno na brojne aktivnosti koje je Vlada poduzela u proteklom razdoblju.
Sjećam se 1997. godine i jednotjednih događanja na Tjednu Hrvata iz Mađarske, održanom u Zagrebu u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Taj je tjedan trajao od 16. do 22. lipnja. Održane su izložbe, folklorni nastupi, književni razgovori i susreti, gastronomska večer, tribine o Hrvatima u Mađarskoj i o jeziku, kazališna predstava, sportski program te koncert na kojem su nastupili hrvatski folklorni ansambli iz Budimpešte, Dušnoka, Pečuha, Petrova Sela i Sumartona kao i gajdaši iz Baranje. Završna sveta misa održana je u zagrebačkoj katedrali. Objavljena je i kvalitetna informativna knjižica s osnovnim podatcima o Hrvatima u Mađarskoj (20 × 20) na 55 stranica. Mnogi su tih dana u Zagreb doputovali službeno predstavljajući Hrvate od Bačke do Gradišća. Bilo je to vrijeme poleta i zanosa, s mnogo ideja i intelektualnog potencijala.
Prema agencijskim vijestima danas izvan Hrvatske živi oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Najbrojnije zajednice nalaze se u Sjedinjenim Američkim Državama (približno 1,2 milijuna), zatim u Njemačkoj (oko pola milijuna) te u Argentini, Australiji i Kanadi, gdje svaka od tih zemalja ima po nekoliko stotina tisuća pripadnika hrvatske dijaspore.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine u Mađarskoj se 19 099 osoba izjasnilo Hrvatima, dok su 21 824 osobe navele pripadnost hrvatskoj narodnosti, a 8232 osobe izjavile su da im je materinski jezik hrvatski.
Na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske navodi se kako, prema različitim procjenama, u Mađarskoj živi oko 50 000 Hrvata. I politička elita Hrvata u Mađarskoj često barata procjenama od približno 40 000 do 50 000, dok pojedini optimisti spominju i više od 90 000 pripadnika hrvatske zajednice u Mađarskoj.
Branka Pavić Blažetin
