Glasnikov tjedan - politički ili narodnosni mandat

Za isto treba jedna četvrtina glasova. To je, ovisno o izlaznosti, oko 23 000 glasova. Nijemci su od 2018. (u dva mandata) imali punopravnog zastupnika, ne tek glasnogovornika.

U društvu u kojem živimo već mjesecima, a posebice posljednjih mjeseci i tjedana, bili smo bombardirani parlamentarnim izborima i strankama koje se natječu za toliko teške mandate. Jedno od najunosnijih radnih mjesta danas mjesto je parlamentarnog zastupnika, a jedan od najunosnijih poslova bavljenje politikom.

Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima 12 državnih narodnosnih samouprava postavilo je državnu listu, jedino srpskoj državnoj samoupravi to nije uspjelo. To se dogodilo i u mandatu 2022. – 2026., kad romska državna samouprava također nije postavila državnu listu. Razlozi su u neslaganjima oko imena na listi i osobe koja vodi listu, a koja postaje budući glasnogovornik (zastupnik).

„Državne liste državnih narodnosnih samouprava imale su stidljive kampanje, izuzev njemačke. Doduše, šansa je postojala tek za dvije, njemačku i romsku državnu listu, da osvoje povlašteni narodnosni zastupnički mandat.“

Manjinska politika voli sebe nazivati politikom, samo ne voli politizirati, nego, kako se kazuje, treba lobirati u zatvorenim krugovima, pokušati na pravi način komunicirati s pobjednicima izbora. Manjinska politika kao da iz prikrajka motri i čeka da joj se obrate. I tek stidljivo, reda radi, obraća se mogućim narodnosnim glasačima. Pitanje je je li to danas, 2026. godine, dovoljno za mobilizaciju narodnosnih birača. Ili nije bitan njihov broj?

Narodnosni političari znaju izjaviti kako su se konzultirali s „narodom” i sa stručnjacima. Oni se dogovaraju u zatvorenim gremijima – predsjednici državnih samouprava u Savezu državnih samouprava, a glasnogovornici  u Odboru za narodnosti Mađarskog parlamenta.

Ondje zauzimaju zajedničke stavove prema vladi iako nisu zajednički izišli ni na samoupravne ni na parlamentarne izbore niti iza njih stoje zajednički glasači. Zorno to pokazuje sadašnja, „narodnosna politička stvarnost”. Na to ukazuju i podatci iz popisa stanovništva 2022. godine i brojke o broju građana Mađarske koji su se izjasnili kao Hrvati i onih koji su se izjasnili da im je materinski jezik hrvatski. Kao i broj registriranih hrvatskih birača, koji se od siječnja do početka travnja smanjio za 25 %.

U okviru izborne kampanje nositelj njemačke narodnosne liste u jednom intervjuu ukazao je na različit položaj i političku važnost glasnogovornika u odnosu na punopravnog zastupnika narodnosti u Mađarskom parlamentu.

Kako je istaknuo, glasnogovornik je član Mađarskog parlamenta, ali nema pravo glasa, što predstavlja najvažniju razliku. Također, može sudjelovati u radu više parlamentarnih odbora, no ni ondje nema pravo glasa. U praksi to znači da je, slikovito rečeno, „na klupi u pozadini” – prisutan je, ali ne sudjeluje u donošenju odluka.

S druge strane, zastupnik u Mađarskom parlamentu ima pravo glasa te može ravnopravno sudjelovati u radu parlamentarnih odbora. U konkretnom slučaju riječ je o članstvu u Odboru za proračun, gdje se odlučuje o raspodjeli financijskih sredstava. Poznato je da bez financijskih sredstava mnoge aktivnosti nije moguće provesti, pa je njihova uloga iznimno važna.

U ostalim pravnim okvirima i zadaćama njihovi su položaji slični, no upravo pravo glasa predstavlja ključnu razliku. Zastupnik time dobiva veću političku težinu i važnost, što sa sobom nosi i određene prednosti, ali i odgovornosti. Njegov rad zahtijeva višu razinu koordinacije te složenije i zahtjevnije obavljanje dužnosti.

Branka Pavić Blažetin