Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Kako je na prosinačkoj sjednici Odbora za narodnosti Mađarskog parlamenta istaknuo ministar nadležan za kulturu i inovacije u mađarskoj vladi, narodnosni odgoj i obrazovanje imaju prioritet, što se sustavno provodi i u praksi. Na najširoj razini osigurava se obrazovanje učitelja, nastavnika i odgojitelja nužno za potpunu kadrovsku obnovu narodnosnih zajednica.
„Naravno, na pojedinim područjima još postoji prostor za napredak, no ondje gdje narodnosne zajednice sudjeluju u osiguravanju odgovarajućeg nastavnog kadra država zauzvrat osigurava potrebna financijska sredstva”, naglasio je ministar.
U obnovljenom sustavu visokog obrazovanja vlada je tijekom proteklih godina izdvojila 325 milijuna forinti za izravnu potporu narodnosnim obrazovnim programima. Od 1. siječnja stipendije za studente narodnosnih studija, uvedene prije osam godina, bit će udvostručene te će se izjednačiti s Klebelsbergovim stipendijama u iznosu od 100 do 150 tisuća forinti. Pokrenut je i novi program potpore u okviru Programa Károlya Kósa. U Mađarskoj danas djeluje ukupno 169 zavičajnih kuća s narodnosnom građom, a one koje su od posebne važnosti s narodnosnog gledišta u tom su programu posebno istaknute. Također, u okviru povećanja plaća zaposlenika u sferi kulture za 15 posto u 2026. godini obuhvaćeni su i zaposlenici narodnosnih kulturnih institucija. Ministar je podsjetio i na već ugrađeno povećanje plaća od 20 posto te naglasio opravdan zahtjev da se to povećanje ne isplaćuje tek u drugom polugodištu, nego već u prvom.
U svojem obraćanju hrvatski glasnogovornik Jozo Solga zatražio je snažniju vladinu koordinaciju i potporu. Istaknuo je kako je pozitivno što je imovina preuzetih javnoobrazovnih ustanova koje održavaju narodnosne samouprave u njihovu vlasništvu. Po njegovu mišljenju, dokle god narodnosne samouprave obavljaju osnivačke i održavateljske zadaće, bilo bi praktično i u skladu s načelom dobrog gospodara da i imovina kulturnih institucija koje održavaju narodnosne samouprave prijeđe u njihovo vlasništvo. Zatražio je i vladinu potporu za samouprave koje održavaju kulturne institucije ističući kako bi, po uzoru na javnoobrazovne ustanove, i one trebale dobivati dodatna sredstva za obavljanje operativnih zadaća.
Kao primjer naveo je Hrvatsko kazalište u Pečuhu, koje je Hrvatska državna samouprava uspjela otkupiti od Grada te reorganizirati u oblik društva s ograničenom odgovornošću, no imovinsko-pravna pitanja još uvijek nisu u potpunosti riješena.
Ministar je u zaključku naglasio kako je ponosan na činjenicu da Mađarska u području obrazovanja, visokog obrazovanja i kulture pruža snažnu i sveobuhvatnu potporu narodnosnim zajednicama na svim razinama. Istaknuo je da postoji prostor za daljnje unapređenje obrazovanja narodnosnih pedagoga i nastavnika te sustava stipendija. „Možemo reći da se narodnosni zahtjevi koji se pojavljuju u svakodnevnoj praksi, kako unutar ministarstva tako i u suradnji s drugim resorima, rješavaju u najširem mogućem opsegu”, rekao je.
Od 1. siječnja 2026. godine stipendije za studente narodnosnih pedagogija proširit će se na narodnosne studente općenito. Također, na Sveučilištu za kazališnu i filmsku umjetnost od 1. rujna 2026. godine pokrenut će se obrazovanje narodnosnih glumaca za pet narodnosti koje imaju stalna kazališta, 11 studenata po narodnosti. Očekuje se da taj program neće biti važan iskorak samo u osiguravanju kvalitetnog kadra za narodnosna kazališta nego će doprinijeti i radu narodnosnih zajednica u regionalnim i lokalnim medijima te na narodnosnim manifestacijama.
Branka Pavić Blažetin
