Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”
Parlamentarni izbori prilika su da se osvrnemo na protekla tri ciklusa, ali i na predstojeći parlamentarni ciklus te na status hrvatskog predstavnika – glasnogovornika – u Mađarskom parlamentu odnosno na predstavništvo 13 zakonom priznatih narodnosti u Mađarskoj.
Pravo postavljanja lista nacionalnih manjina na parlamentarnim izborima isključivo je pravo skupština državnih narodnosnih samouprava tih narodnosti. Riječ je o vrlo uskom krugu zastupnika koji se biraju s državnih lista jednu do dvije godine prije parlamentarnih izbora na izborima za lokalne organe vlasti i narodnosne samouprave. Te državne liste postavljaju civilne organizacije pojedinih narodnosti.
Na parlamentarnim izborima 2014. godine 13 državnih narodnosnih samouprava prvi je put, na temelju izbornog zakona, dobilo pravo postavljanja državnih narodnosnih lista. Tad nijedna lista nije ostvarila potreban broj glasova za osvajanje povlaštenog zastupničkog mandata, nego su sve ostvarile pravo na glasnogovornika. Na parlamentarnim izborima 2018. godine lista Njemačke državne samouprave ostvarila je dovoljan broj glasova (26 477) te osvojila povlašteni zastupnički (narodnosni) mandat.
Mađarski parlament ima ukupno 199 zastupničkih mjesta, od čega se 106 mandata dodjeljuje u pojedinačnim izbornim okruzima, dok se preostala 93 dijele prema broju glasova koje osvoje stranačke liste.
Za predizbornu kampanju Hrvatska državna samouprava dobila je 2014. godine 21,2 milijuna forinti, 2018. godine 15,8 milijuna forinti, a 2022. godine 23,5 milijuna forinti. Hrvatska lista na parlamentarnim izborima 2014. godine dobila je 1212 glasova od 1623 upisana birača, 2018. godine 1743 glasa od 2278 upisanih birača, dok je 2022. godine osvojila 1760 glasova od ukupno 2268 upisanih birača.
Na listi iz 2014. godine kandidati su bili, ovim redoslijedom: Mišo Hepp, Ivan Gugan, Stjepan Blažetin, Joso Ostrogonac, Jozo Solga, Angela Šokac-Marković, dr. Joža Takač, Andrija Handler i Jelica Pašić Drajko.
Na listi hrvatske nacionalne manjine 2018. godine kandidati su bili: Jozo Solga, Ivan Gugan, Joso Ostrogonac, Ana Gojtan, Edita Horvat-Pauković i Angela Šokac-Marković.
Na hrvatskoj listi 2022. godine kandidati su bili: Jozo Solga, Ivan Gugan, Joso Ostrogonac, Vinko Hergović, dr. sc. Dinko Šokčević, Zorica Prosenjak Matola, Angela Šokac-Marković, Marija Pilšić. Prvih pet imena bilo je vidljivo na glasačkom listiću.
Ovogodišnji parlamentarni izbori održat će se 12. travnja. Bit će to četvrti parlamentarni izbori od 2014. godine na kojima državne narodnosne samouprave, na temelju Zakona o narodnostima i Izbornog zakona, imaju isključivo pravo postavljanja tzv. narodnosnih lista. Na temelju tih lista prvi kandidat može u parlamentu djelovati kao glasnogovornik ili, u slučaju osvajanja dovoljnog broja glasova, kao zastupnik s povlaštenim mandatom. Narodnosni predstavnici u Mađarskom parlamentu imaju potpuno ista prava kao i ostalih 199 zastupnika osim onog najvažnijeg – a to je pravo glasa na sjednicama Mađarskog parlamenta.
Hrvatska državna samouprava četvrti je put zaredom 2026. godine postavila listu hrvatske nacionalne manjine. Na čelu liste nalazi se Ivan Gugan, a slijede Angela Šokac-Marković, dr. sc. Andrija Handler, Marija Vargović, Stipan Đurić i Robert Ronta. Prilikom sastavljanja liste vodilo se načelom ravnomjerne regionalne zastupljenosti – šest kandidata predstavlja šest hrvatskih regija u Mađarskoj.
U hrvatskom biračkom popisu danas 26. ožujka 2026. ukupno je 2003 upisana birača. Brojke po narodnostima: Roma 26. ožujka 2026. ima 44 568, Nijemaca 25 425, Hrvata 2003, Slovaka 1328, Rumunja 998, Rusina 927, Ukrajinaca 718, Srba 633, Grka 343, Poljaka 234, Slovenaca 250, Armenaca 202, Bugara 192.
Branka Pavić Blažetin
