Glasnikov tjedan - glasnogovornik

Na sjednici Skupštine HDS-a održanoj 13. rujna tek u točki Razno zastupnik s liste Udruge Hrvati – Horvátok potaknuo je pitanje parlamentarnih izbora i pitanje kriterija kojih bi se Skupština HDS-a trebala držati pri izboru osobe koju će HDS postaviti na čelo liste za izbor glasnogovornika Hrvata u Mađarskom parlamentu. Ta će osoba Hrvate predstavljati sljedećih pet godina, od 2026. Glasnogovornikove ovlasti nisu velike jer nema pravo glasa, ali uz odlična primanja ima i znatna druga zakonom osigurana sredstva koja se mogu usmjeriti na zajednicu Hrvata u Mađarskoj. A dobrim prijedlozima, argumentima i osobnim integritetom te hrabrošću – možda naivno, ali vjerujem – mogu se postići i dobri rezultati, što ta pozicija ipak omogućava.

Desetak dana nakon spomenute sjednice zastupnik Pajrić s Liste Hrvati – Horvátok u Skupštini HDS-a uputio je pismo na adrese svih mjesnih samouprava i svih hrvatskih manjinskih zastupnika u Mađarskoj. Inače je u Skupštini HDS-a od 31 zastupnika njih 10 s liste Hrvati – Horvátok, a 21 s liste Saveza Hrvata u Mađarskoj.

Trenutačno glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu ima mjesečna bruto primanja u iznosu od 2 402 514 forinte (studeni 2025.). Prema Zakonu o parlamentu i primanjima zastupnika (glasnogovornika) na raspolaganju mu je mjesečna svota od 6 606 914 forinte za zapošljavanje suradnika u uredu, 700 733 forinte za stan u Budimpešti ili korištenje hotelskog smještaja, 2 002 095 forinti za ured izvan Budimpešte, 100 105 forinti za troškove mobitela te naknada za putovanja i gorivo – ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja (od 300 km nadalje do maksimalno 6 500 km). Sve to pomnožite s brojem 12 — toliko ima mjeseci u godini. Ta su primanja i prava u ovim brojkama na snazi od 1. ožujka 2025. godine.

Odluku o sastavu liste HDS-a na parlamentarnim izborima i prvom na listi Hrvatska državna samouprava donijet će prema prijedlogu dnevnog reda na sjednici zakazanoj za 13. prosinca 2025. godine. Po Zakonu o parlamentarnim izborima pravo postavljanja liste je u isključivoj nadležnosti Skupštine HDS-a. Može se očekivati da će parlamentarni izbori biti u travnju ili početkom svibnja. Ovih se dana čuje kako će oni biti 12. travnja.

HDS je na izborima 2024. kao prvog na listi postavio tad aktualnog predsjednika HDS-a Mišu Heppa, 2018. voditelja Ureda HDS-a Jozu Solgu te ponovno Jozu Solgu 2022. godine. Karte su otvorene i, kao i uvijek, šapuću se neka imena, ali iznenadili smo se i 2018. pa ćemo se zasigurno iznenaditi i sada.

Politička odgovornost predlaganja i izbora pravo je tek 31 zastupnika Skupštine HDS-a. Neka budu hrabri i dalekovidni u tom pravu. Svaki član Skupštine, koji predstavlja sve Hrvate u Mađarskoj u vrhovnom političkom tijelu, mogao bi dati na glasanje ime osobe koju on sam smatra najboljim kandidatom. To je u idealnom slučaju – ali idealnih slučajeva nema. Vjerojatno će većina, 21 zastupnik HDS-a, odlučiti tko će biti prvi na listi i time glasnogovornik u mandatu od 2026. do 2031. godine.

Drugim riječima, odluka o imenu na vrhu liste znači sve i izbor se događa prije izbora: kad se sastavlja lista i odlučuje tko je prvi na njoj.

Tu dolazimo do šireg pitanja kojeg je postavio zastupnik Pajrić: treba li glasnogovornik biti samo produžena ruka većine u Skupštini HDS-a ili bi trebao biti istinski glas zajednice? Zato možda vrijedi ponoviti ono što se često prešućuje: izbor glasnogovornika nije samo pitanje političkog dogovora unutar HDS-a nego pitanje šireg povjerenja cijele zajednice. Jer on ne govori u svoje ime – nego u ime svih nas.

Na sjednici Udruge Savez državnih samouprava u Mađarskoj, čiji su članovi aktualni predsjednici državnih manjinskih samouprava (njih 13), održanoj 20. studenoga, prema jednom izvješću sa sastanka, po izvjestitelju najzanimljiviji dio zasjedanja bilo je aktualno pitanje utvrđivanja liste za izbor manjinskog zastupnika (glasnogovornika), 13 državnih narodnosnih lista.

Izvjestitelj navodi kako je javnosti malo poznato da sve veće manjinske zajednice imaju vlastitu metodologiju za sastavljanje liste. Piše kako je bit tih metodologija da u procesu odlučivanja sudjeluje znatno širi krug pripadnika narodnosti, a ne samo zastupnici skupština državnih samouprava.

Branka Pavić Blažetin