Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „croatica”

Kolumna

Glasnikov tjedan - 9. studenog 2023.

23 11 2023
Kolumna

„U listopadu 2023. godine u hrvatskom biračkom popisu u Mađarskoj upisano je 10 630 birača.”

Polako, ali sigurno približavaju se iz bori za narodnosne samouprave na mjesnoj, regionalnoj i državnoj razini. Bit će oni održani 9. lipnja 2024. godine. Dakle za sedam mjeseci. Petogodišnji mandat sadašnjih saziva tim datumom neće biti okončan – on će trajati do listopada 2024. godine i dana kad su 2019. održani izbori za mandate sadašnjih saziva mjesnih i narodnosnih samouprava u Mađarskoj. Dakle, sadašnji sazivi djeluju otprilike četiri mjeseca nakon izbora koji će, kao što smo već napisali, biti održani 9. lipnja. Uz izbore za mjesne i narodnosne samouprave bit će održani i izbori za Europski parlament. Glasači će na glasačkom mjestu dobiti pozamašan broj glasačkih listića i lista. Kao što nam je poznato, da bismo mogli glasati za narodnosne kandidate na mjesnim i narodnosnim listama na regionalnoj i državnoj razini, moramo se upisati u hrvatski birački popis. Ako ste već upisani, trebate provjeriti kad ste to učinili jer upis vrijedi deset godina od dana upisa. Dakle, ako je rok od deset godina od dana vašeg upisa u hrvatski birački popis istekao, trebate se ponovno registrirati u hrvatski birački popis kako biste mogli koristiti pravo hrvatskog narodnosnog birača. Kandidate mogu podupirati i postaviti liste na regionalnoj i državnoj razini hrvatske civilne udruge koje ispune zakonom propisane uvjete.

Vratimo se malom digresijom na brojke. Prema podatcima popisa iz 2022. godine u Mađarskoj je 19 099 Hrvata. Godine 2022. 8232 građanina Mađarske izjasnila su se kako im je materinski jezik hrvatski, u obitelji i prijateljskom krugu 2022. godine 9171 osoba upotrebljava hrvatski jezik, a ukupan je broj osoba koje pripadaju hrvatskoj narodnosti (zbroj gornjih odgovora, tzv. agregatni broj) 2022. godine 21 824. U listopadu 2023. godine u hrvatskom biračkom popisu u Mađarskoj upisano je 10 630 birača.

Kao što smo već pisali, 4. srpnja Mađarski je parlament sa 158 glasova podržao izmjene Zakona o pravima narodnosti. Riječ je o malom broju promjena, a one se u najvećoj mjeri dotiču upravo nadolazećih izbora za narodnosne samouprave. Iniciranje izbora na mjesnoj razini zakon vezuje uz brojke pripadnika narodnosti na posljednjem popisu stanovništva. Iniciranje izbora, drugo ne. Dakle, za brojke pripadnika dane narodnosti koja želi utemeljiti narodnosnu samoupravu u mjestu za brojke iz popisa stanovništva 2022. godine veže se tek iniciranje izbora za mjesnu narodnosnu samoupravu. Predlagači izmjena i Odbor za narodnosti željeli su, ne znajući tad rezultate iz popisa, omogućiti da se u što većem broju naselja u Mađarskoj mogu inicirati izbori za narodnosne samouprave zakonom priznatih 13 narodnosti u Mađarskoj. Izbori se mogu inicirati u naselju gdje se 25 ljudi izjasnilo pripadnikom određene narodnosti (Hrvat/Hrvatica) ili gdje je već djelovala narodnosna samouprava, a tek se 20 ljudi izjasnilo pripadnikom dane narodnosti (Hrvat/Hrvatica) odnosno u slučaju da je u naselju krajem 2022. godine djelovala odgojno-obrazovna narodnosna ustanova.

Sami narodnosni izbori i volja upisa birača u narodnosni birački popis ne ovise o brojkama iz popisa stanovništva. U narodnosne biračke registre može se upisati bilo koji građanin Mađarske svojom slobodnom voljom, tj. davanjem izjave kako je pripadnik date narodnosti u Mađarskoj. Toliko o brojkama.

Branka Pavić Blažetin