Glasnikov tjedan - profesionalno novinarstvo?

Neki tako olako izriču i daju naizgled jednostavnu, ali duboko uznemirujuću dijagnozu: „Tiskani mediji su mrtvi.” No, ono što zapravo nestaje nije novinarstvo, nego njegov stari oblik. Suština ostaje ista, ali se okruženje radikalno promijenilo. Upravo u toj promjeni profesionalno novinarstvo više nije privilegija, nego odgovornost.

Jer danas vijesti postoje svagdje. Na društvenim mrežama, portalima, u algoritmima umjetne inteligencije. Informacija nikad nije bilo više, ali pouzdanih informacija nikad nije bilo manje. Upravo tu počinje prostor profesionalnog novinarstva. Njegova prva i temeljna zadaća ostaje ista kao i nekad: provjera istine.

Nekad su novinari prije objavljivanja provjeravali svaku relevantnu informaciju. Danas se često objavljuje sve i svašta iz vlastitog, ne javnog prostora. Razlika između ta dva pristupa nije samo profesionalna, ona je civilizacijska. Jer bez povjerenja u informacije nema ni povjerenja u društvo. Za to su potrebni profesionalci.

Druga je zadaća novinarstva razumijevanje. U svijetu preplavljenom fragmentima, naslovima i „klikovima” novinar više nije samo prenositelj vijesti, nego tumač stvarnosti. Površna informacija više nije dovoljna. Ono što ostaje vrijedno jest istraživanje, kontekst i sposobnost da se priča ispriča jasno, točno i odgovorno. Za to je potrebno znati analitički promišljati i znati pisati. Pisanje je bila i ostala najteža disciplina u novinarstvu. Ne zato što je tehnički zahtjevno, nego zato što traži znanje, iskustvo, odgovornost i – možda najviše – poštenje prema čitatelju.

Treća je zadaća profesionalnog novinarstva otpor. Otpor površnosti, otpor dezinformacijama, otpor pritiscima, bilo političkim, bilo tržišnim. U vremenu kad klikovi često određuju sadržaj lako je skliznuti u proizvodnju „lakih” vijesti. Zato su važni i bit će sve važniji oni mediji koji nude nešto više: vjerodostojnost.

I naposljetku, možda najvažnije – novinarstvo mora zadržati svoju ulogu javnog dobra. Mediji koji nisu financijski stabilni teško mogu biti slobodni. No mediji koji služe isključivo interesima privatnih vlasnika također gube svoju svrhu. Između ta dva pola nalazi se ono što čini srž profesionalnog novinarstva: služenje javnosti. U vremenu umjetne inteligencije, algoritama i društvenih mreža novinarstvo nije izgubilo smisao. Naprotiv, nikad nije bilo potrebnije. Jer u svijetu u kojem svatko može objaviti informaciju vrijednost više nije u tome tko je prvi – nego tko je točan. A to je, i ostat će, temeljna zadaća profesionalnog novinarstva.

Branka Pavić Blažetin